fbpx Ko će dati tri milijarde eura za autocestu (VIDEO)

Ko će dati tri milijarde eura za autocestu (VIDEO)

Home

Ko će dati tri milijarde eura za autocestu (VIDEO)

Brza cesta Sarajevo - Beograd trebala bi ići u dva pravca, okvirna cijena izgradnje je poznata, ali ne i početak gradnje i način finansiranja

Vijeće ministara BiH će u ponedjeljak razmatrati skoro tri mjeseca staru Informaciju o aktivnostima koje se poduzimaju u projektu “Izgradnja autoputa/brze ceste Sarajevo - Beograd - Sarajevo”, u kojoj se navodi šta je ko do sada uradio i šta bi ko u narednom periodu trebao uraditi kako bi BiH i entiteti bili spremni za početak realizacije velikog infrastrukturnog projekta.

U ovom trenutku nije poznato ko će graditi autoput i brzu cestu prema Beogradu, ali se iz Informacije koju smo dobili od dobro obaviještenih izvora u Vijeću ministara vidi kako je prioritetna i najracionalnija dionica ovog autoputa Sarajevo - Tuzla - Brčko - Bijeljina - Beograd, što je od izvršne vlasti Deklaracijom zatražio i Predstavnički dom Parlamenta BiH. U Informaciji se navodi da Ministarstvo prometa i komunikacija BiH podržava i ideju o više pravaca povezivanja glavnih gradova BiH i Srbije, a druga dionica ide prema Višegradu i graničnom prelazu Vardište.

Idejni projekat

Direktor JP Autoceste FBiH Adnan Terzić za Oslobođenje je rekao kako očekuje da o uslovima gradnje pregovaraju Vijeće ministara BiH i entitetske vlade.

- Mi u FBiH imamo Zakon o cestama koji kaže da autoceste i brze ceste kroz ovaj entitet grade Autoceste FBiH. Također, imamo idejni projekat za brzu cestu od Žepča do Tuzle, zatim od Tuzle do Brčkog i od Brčkog prema Orašju. To je ono što mi imamo od spremne dokumentacije, kako bi se projekat mogao realizovati. Međutim, više od toga nemamo, ističe Terzić.

Ministar saobraćaja i veza RS-a Neđo Trninić je, govoreći o gradnji autoputa/brze ceste Sarajevo-Beograd kroz RS, podsjetio da je već izgrađena dionica od Banje Luke do Doboja. Trninić za narednu sedmicu najavljuje radove na fazama 1 i 2 do Vukosavlja.

- Sredinom ljeta očekujem da će biti kamen temeljac za zajednički most na rijeci Savi, na Rači, poručuje Trninić, te dodaje da će Srbija pomoći u izgradnji dionice autoputa od Rače prema Bijeljini, u dužini od 17 kilometara.

- Imamo nagovještaje da bi Srbija mogla da pomogne u projektovanju i izgradnji te dionice, kaže Trninić.

Informaciju o tome dokle se došlo s realizacijom projekta će zatražiti i predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan, koji će krajem juna primiti predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.

Za razliku od BiH, Srbija je uradila više posla. Još 19. decembra 2018. potpisan je ugovor o izradi planske i tehničke dokumentacije za izvođenje radova na dionici Kuzmin - Rača, koja će se nalaziti na trasi autoputa Sarajevo - Beograd. Ugovor je potpisan s turskom kompanijom Tasyapi. S tim u vezi Srbija je od BiH zatražila saglasnost za gradnju međudržavnog mosta preko rijeke Save na prelazu Rača/Sremska Rača.

Zamjenik ministra prometa i komunikacija BiH Saša Dalipagić za Oslobođenje je rekao kako još nije poznato ko će ni pod kojim uslovima finansirati gradnju autoceste/brze ceste Sarajevo - Beograd.

- Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik je 2. maja u Ankari potpisao Memorandum o razumijevanju između BiH i Turske o saradnji u oblasti prometa i infrastrukture i posebno o realizaciji izgradnje autoceste/brze ceste Sarajevo - Beograd - Sarajevo. U članu 1. Memoranduma se navodi da BiH predlaže trasu Sarajevo - Žepče - Tuzla - Brčko - Bijeljina - Kuzmin, a predložena trasa brze ceste je Sarajevo - Pale - Rogatica - Višegrad - Vardište sa vezom za Goražde na dijelu dionice Pale - Prača - Hrenovica. To je potpisano u Ankari, rekao nam je Dalipagić. Dodik je u Ankari dogovorio i formiranje zajedničkog koordinacionog tima koji bi trebao početi s radom krajem jula.

- Radna grupa iz Turske je u martu 2018. posjetila trase u BiH, te utvrdila da bi izgradnja sjeverne i istočne dionice autoceste/brze ceste trebala koštati oko tri milijarde eura. Ima tu još dosta neriješenih stvari, a pitanje je i ko će to finansirati, da li će to biti vlada Turske, neka turska banka ili turska kompanija na bazi koncesije ili, što je najmanje izvjesno, da će to biti neka grant (nepovratna) sredstva. Ako će biti kredit, tri milijarde eura je ogromno i pitanje je koliko su Autoceste FBiH i Autoputevi RS-a u stanju da ih vrate, s obzirom na to da su već zatrpani kreditima za koridor 5c. Prema našim informacijama iz JP Autoceste FBiH, to preduzeće bi tek 2026. moglo prihvatiti toliki kredit. Zato je bitno da se u razgovoru s Turskom zatraži grace period, ističe Dalipagić.

Iako još ne postoji kompletan idejni projekat ceste koja bi povezivala Posavinu sa Sarajevom, jedan dio idejnog projekta je urađen i to onaj od Tuzle do Orašja preko Brčkog. Kako nam je kazao gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, upravo bi se ovom trasom Sarajevo i srednja Bosna trebali povezati sa Posavinom, odnosno Bijeljinom i izaći prema Srbiji.

- Imamo idejnu projektnu dokumentaciju od Tuzle prema Brčkom, pa uzvodno Savom do Orašja, ali sada je bitno povezati tu dionicu prema Žepču i sve to priključiti na koridor 5c. Od državnih i federalnih institucija očekujemo da ubrzaju izradu projektne dokumentacije i za tu dionicu, kako bismo mogli imati i glavni projekat i ubrzati izgradnju, kazao je Imamović.

Ova cesta bi Posavinu i glavni grad BiH povezivala preko područja kojem gravitira više od 2,5 miliona ljudi, što gradonačelnik Imamović smatra višestruko korisnom pretpostavkom, sa aspekta razvoja područja i održivosti ceste koja će se graditi.

Rentabilna cesta

- Buduća cesta će prolaziti kroz područje s mnogo stanovnika, obuhvaćena su dva entiteta i distrikt, ljudi svih nacionalnosti i sama ta činjenica garantuje da će biti rentabilna. Ako cesta ide kroz bespuće, neće se moći naplaćivati cestarine, a upravo je koncesija najvjerovatniji način za gradnju ove ceste, dodao je Imamović.

Idejni projekat predviđa da Tuzla ima izlaz na ovu autocestu tek nekoliko kilometara prema zapadu grada, u blizini petlje Šićki Brod, što predstavlja idealnu udaljenost od grada. Odatle bi se cesta odvajala od sadašnje trase prema Brčkom i išla uglavnom kroz nenaseljeno područje.

- Nastojale su se izbjeći sve bitnije prepreke, odnosno veliki naseljeni predjeli, kao i klizišta i druge geološke prepreke. Što se tiče pravnih prepreka, o tome će se razmišljati kada dođe glavni projekat. Tako će trasa o kojoj govorimo ići mimo sadašnje, u malom dijelu će se možda preklapati, ali uglavnom će ići od petlje Šićki Brod prema Breškama i Čeliću, te se spustiti prema Brčkom i onda uzvodno Savom do Orašja, rekao je Imamović.

Ova autocesta je planirana u dužini od 60 kilometara, a povezat će Međunarodni aerodrom Tuzla sa Posavinom i srednjom Bosnom, te Luku Brčko otvoriti prema ovom području. Uz željeznički saobraćaj, autocesta bi predstavljala ključni faktor razvoja najmnogoljudnijeg dijela BiH.

Informaciju više o načinu finansiranja i početku gradnje autoceste potražili smo i u Ambasadi Turske u BiH, ali nam do zaključenja teksta nisu odgovorili.

Objavio: Pet, 07/06/2019 - 21:00

Povezane vijesti

Back to top