Bosni i Hercegovini prijeti dodatno finansijsko opterećenje u iznosu od dva miliona KM zbog neizmirenog duga prema slovenačkoj firmi Viaduct, ali pitanje koje se sve glasnije postavlja jeste – ko će konkretno odgovarati za nastalu štetu državi?
Riječ je o dugu koji je nastao nakon što je Vlada Republike Srpske 2007. godine jednostrano raskinula koncesiju sa kompanijom HES Vrbas, zbog čega je međunarodni arbitražni sud presudio da BiH mora platiti odštetu Viaductu. Dug je zbog godina odugovlačenja i rasta kamata narastao na čak 110 miliona KM, a prijeti i dodatno povećanje ukoliko se iznos ne plati do 17. juna.
Iako se šteta procjenjuje u desetinama miliona, do sada nijedna institucija u BiH nije pokrenula postupak protiv bilo kojeg zvaničnika koji je doveo državu u ovu poziciju. Iz pravne zajednice se međutim čuju mišljenja da bi se, ukoliko se dokaže da je do štete došlo zbog nesavjesnog rada ili zloupotrebe položaja, moglo govoriti o osnovama za krivičnu odgovornost.
Prema Krivičnom zakonu BiH, službeno lice koje svojom radnjom ili propuštanjem izazove značajnu štetu javnim sredstvima, može biti gonjeno za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi ili povredu službene dužnosti.
Situaciju dodatno komplikuje to što je Vijeće ministara BiH pokušalo iz budžeta države isplatiti dug koji se odnosi na entitet Republika Srpska, što je izazvalo žestoke reakcije iz Federacije BiH.
“Ne damo novac Federacije BiH da se pokrivaju dugovi entiteta koji otvoreno ruši državu. Vijeće ministara se očigledno zaigralo, ali tu direktivu mogu slobodno okačiti mačku o rep”, poručio je tada premijer FBiH Nermin Nikšić.
Istovremeno, pokušaj ministra finansija BiH Srđana Amidžića da se sredstva za isplatu obezbijede putem Centralne banke BiH propao je jer je ta institucija odbila da da svoj novac na raspolaganje.
Ako se ne pronađe rješenje do 17. juna, BiH će svaki dan kašnjenja plaćati 18.873 KM kamate, a ukupan dug će se uvećati za dodatna dva miliona KM.
Analitičari poručuju da se ovakvi slučajevi ne smiju prepuštati političkoj retorici i da Tužilaštvo BiH mora utvrditi da li postoji odgovornost za nepostupanje, jer javni novac nije ničije privatno vlasništvo.
Pitanje je – ko će odgovarati što građani ove zemlje plaćaju dug koji nisu stvorili?
