Spor oko toga ko treba snositi troškove
Rasprava o tome ko treba snositi troškove bolovanja u Federaciji BiH još nije završena, iako je novi Pravilnik o bolovanju usaglašen. Dok poslodavci tvrde da su zloupotrebe bolovanja masovne i traže da se skrati period koji finansiraju, iz Sindikata odgovaraju da podaci pokazuju kako su takve tvrdnje znatno preuveličane.
Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Safudin Čengić potvrdio je da je Pravilnik usaglašen i nalazi se u resornom ministarstvu, ali nije mogao precizirati kada će biti usvojen.
“Pravilnik je u resornom ministarstvu, usaglašen je, a kad će biti usvojen ne znam”, rekao je Čengić, dodajući da se nova sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća ne očekuje prije kraja augusta.
Istakao je da zloupotrebe bolovanja postoje te da su najizraženije u javnim institucijama, ali da ni privatni sektor nije imun na taj problem.
“Često je problem činjenica da se bolovanje zloupotrebljava na način da u vrijeme njegova trajanja radnik radi na drugom mjestu”, kazao je Čengić.
Prema izmjenama Pravilnika, zavodi zdravstvenog osiguranja, na zahtjev poslodavca, moći će kontrolisati opravdanost bolovanja putem pregleda medicinske dokumentacije, ali ne i direktnim nadzorom ljekara od strane poslodavaca.
Zamjenik predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH i predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu FBiH Zijad Latifović kaže da je pitanje izmjena Pravilnika praktično završeno, ali da poslodavci sada traže izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju kako bi skratili period bolovanja koji finansiraju.
“Poslodavci sada traže izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, iako dobro znaju da se zakoni ne mogu mijenjati na način na koji oni žele. Sindikat ostaje pri stavu da bolovanje do 42 dana ostane na teret poslodavca”, rekao je Latifović.
On tvrdi da su netačne tvrdnje da radnici u Federaciji BiH provode u prosjeku 25 dana godišnje na bolovanju.
“Nije tačno da naši radnici u prosjeku provedu 25 dana godišnje na bolovanju. Analiza pokazuje da radnici u Federaciji BiH godišnje provedu oko četiri miliona dana na bolovanju. Kada to podijelite s oko 550.000 zaposlenih, dobijete prosjek od oko 7,3 dana bolovanja godišnje po radniku. Dakle, nije tačna tvrdnja da naši radnici najviše zloupotrebljavaju bolovanje, u Evropi je to izraženije”, naglasio je.
Latifović smatra da zdravstveni fondovi ne mogu preuzeti dodatni finansijski teret nakon što su izmjenama Zakona o doprinosima ostali bez značajnog dijela prihoda.
“Najbolji primjer kako nešto nije trebalo uraditi jesu izmjene Zakona o doprinosima, kada je stopa doprinosa za zdravstvo smanjena sa 16,5 na 14,5 posto. Time su zavodi ostali bez otprilike 200 miliona KM godišnje”, rekao je.
Podsjetio je i da su poslodavci prilikom usvajanja fiskalnih zakona obećali da će uštede od smanjenih doprinosa usmjeriti na povećanje plata radnicima.
“Cijela priča se vodila pod parolom: ‘Smanjite nam doprinose, a mi ćemo taj novac dati radnicima.’ Od oko 840 miliona KM ušteda radnicima je vraćeno tek oko pet posto kroz povećanje plaća, dok je ostatak zadržan kod poslodavaca”, tvrdi Latifović.
Sindikat zbog toga ostaje pri stavu da trošak bolovanja do 42 dana treba ostati na teret poslodavaca te poručuje da cilj ne smije biti prebacivanje finansijskog opterećenja na zdravstvene fondove, već efikasnije suzbijanje stvarnih zloupotreba bolovanja.
