fbpx Ko pokušava zataškati masakr u Bijeljini

Ko pokušava zataškati masakr u Bijeljini

Home

Ko pokušava zataškati masakr u Bijeljini

Iz hrvatskog Vukovara u istočnu Bosnu. Arkanovi "Tigrovi", kako su ih zvali, sijali su strah i smrt ispred sebe.

Ali, tog 1. aprila 1992. godine, Arkanova "srpska dobrovoljačka garda" ušla je u Bijeljinu. Tog prvog dana zvjerski su udarali civile, a njihove leševe ostavili na ulicama.

Krv nevinih, potekla je Bijeljinom.

Ratni fotoreporter, Ron Haviv, najveći je svjedok masakra počinjenog nad civilima Bijeljine, a njegove fotografije su objavljene u svim svjetskim medijima.

Momenat u historiji i zabilježen teror predvođen politikom SDS-a, stranke koju su osnovali sada već presuđeni ratni zločinci Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić.

No, ulice Bijeljine više nikada neće biti iste. Rane koje ne zarastaju, ali i posljedice opasne političke propagande koja je vremenom učinila svoje.

Mnogi stanovnici Bijeljine nisu bili raspoloženi da razgovaraju s nama, ali i oni koji jesu dijele se jasno na one koje samo žele naprijed i živjeti, te one koji su ubijeđeni da su ubijeni civili na ovaj ili onaj način, zaslužili svoju smrt.

Epiloga u predmetu bijeljinskog masakra koji se vodi u Tužilastvu za ratne zločine Srbije još uvjek nema. Tužiteljica za ratne zločine Srbije, Snežana Stanojković, ranije je smijenila zamjenika tužitelja Svetislava Rabrenovića, koji je ranije preuzeo istragu povodom fotografije na kojoj jedan od pripadnika Srpske dobrovoljačke garde, tzv. „Arkanovih tigrova“, šutira ubijene civile u Bijeljini, saznaje srbijanski list Danas.

U dopisu za N1 televiziju, na pitanje zašto nema epiloga u predmetu zlocina u Bijeljini s Havivove fotografije, kažu da je Tužilastvo još uvijek u fazi prikupljanja dokaza.Ovo je demantirao bivši tužilac za ratne zločine Srbije, Vladimir Vukčević, u razgovoru za N1 televiziju.

Obratili smo se i međunarodnim institucijama u BiH i Srbiji. Delegacija Europske Unije u Srbiji je za N1 kazala:

"Kada je u pitanju procesuiranje slučajeva ratnih zločina, Srbija je se obavezala za dostizanje određenih standarda kako bi uopće završila pregovore za članstvo. Ukoliko ne dostigne zadate standarde, Srbija se neće moći priključiti EU. Shodno tome, kroz politički dijalog sa Srbijom, uz godišnje izvještaje i ad-hoc pregled napretka, ustanovljeni su nedostaci u ovoj oblasti i zahtijevaju praćenje."

Evropska delegacija u Bosni i Hercegovini potvrdila je da intenzivno radi sa srbijanskim institucijama u slučajevima predmeta ratnih zločina, te dodala:

Djelotvorna i pravovremena obrada predmeta ratnih zločina je jedan od ključnih stupova tranzicijske pravde i trebala bi koristiti kao podrška širim naporima na pomirenju u Bosni i Hercegovini, kao i u cijelom regionu.

U kontekstu pripreme Mišljenja o zahtjevu zemlje za članstvo, Evropska komisija posebno prati ova pitanja i očekuje od BiH i svih zemalja kandidatkinja da poštuju vrijednosti i kriterije za pristupanje Evropskoj uniji ukoliko se žele učlaniti u EU."

Prije dolaska "Srpske dobrovoljačke garde", "Arkanovih tigrova", u Bijeljini je živjelo preko 30.000 Bošnjaka, nakon okoncanja rata, u Bijeljini zivi tek nešto više od 2.000 ljudi, uglavnom povratnika.

Za N1 govore ratni foto-reporter i svjedok događaja, Ron Haviv, ratni reporter Paul Lowe, izvršna direktorica Fonda za međunarodno pravo Srbije, Ivana Žanić, bivši tužilac za ratne zločine Srbije, inače tužilac u predmetu Bijeljina 1992., Vladimir Vukčević.

 

Objavio: Pon, 20/05/2019 - 22:21

Povezane vijesti

Back to top