Ko se protivi uspostavi registra pedofila u FBiH?

Na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, zakazane za srijedu, 29. januara, naći će se prijedlog zakona kojim se uvodi registar osuđenih pedofila. Zakon je predložila zastupnica SDP-a BiH Lana Prlić još u maju prošle godine, a federalna Vlada ga je odbila. Za razliku od Federacije BiH, gdje registra još nema, u Republici Srpskoj on je uveliko u primjeni.

Selekcija uposlenika

- Iznimno mi je drago što će se taj zakon naći na dnevnom redu, s obzirom na to da u RS-u on već postoji i njime se uspostavio registar pedofila. Usvajanjem ovog zakona i Federacija bi se pridružila zemljama regiona koje već imaju uspostavljen registar, u skladu s evropskim zakonodavstvom. Ono što je bitno jeste da će taj registar biti tajan, odnosno da svaka institucija koja ima direktno i indirektno veze sa djecom može provjeriti da li je potencijalni uposlenik u tom registru i na osnovu toga selektirati sve uposlenike, što je još jedna mjera da bi se spriječila moguća pedofilija, kaže Prlić za Oslobođenje i O kanal.

Ona se nada da će Prijedlog zakona biti usvojen.

- Ova tematika je jako bitna i životna priča svakog roditelja i djeteta, maloljetnika u BiH. Žao mi je što taj prijedlog nije došao od Vlade. Nisam neko ko je sujetan i ko govori: to je moj zakon, to je moj prijedlog. To je nešto što sam uputila u proceduru i o čemu sam spremna s bilo kim da pričam. Moramo imati isti cilj, da se što prije uspostavi taj registar. Registar je tajan. Te podatke će imati MUP-ovi, FUP i biće dostupni onome ko ih traži za određenu osobu. Kod nas, nažalost, još vlada politička kultura u kojoj se gleda ko je predložio, a ne šta je predložio. Ali, nadam se da ćemo svi to nekako ostaviti po strani. Zaista sam na raspolaganju ako kolege misle da treba bilo šta promijeniti, korigovati... Nadam se podršci, kaže Prlić.
Nasilje nad djecom

Adna Hanić-Zalihić, koja je radila na tekstu ovog zakona, ističe da je seksualno nasilje nad djecom nešto što se jako često dešava ne samo u BiH nego i drugim zemljama. Smatra da se kod nas o ovoj temi jako malo govori.

- Ono što još više zabrinjava jeste da mi nemamo zakonski i institucionalni okvir koji će pravovremeno i pravovaljano odgovoriti ovom problemu, ističe Hanić-Zalihić.

Dodaje da zakon predviđa uspostavu registra u kojem će se pohranjivati podaci o osuđenim prestupnicima seksualnih delikata usmjerenih prema djeci i maloljetnicima i koji će pomoći u praćenju i nadzoru počinilaca nakon što se ovi vrate, nakon izdržane kazne zatvora, u zajednicu.

- Ne samo za bh. društvo nego za bilo koje u svijetu je bitno da službeno postoji registar, kaže doc. dr. Sarina Bakić sa Odsjeka za sociologiju FPN-a u Sarajevu i dodaje da se naše društvo bavi posljedicama, a ne uzrocima.
 

Edukacija je važna

- Iako je neke slučajeve bilo koje devijacije, pa tako i seksualne, teško prepoznati, bitna je edukacija, prvenstveno djece, nastavnika, roditelja, kako bi se elementi devijantnog ponašanja mogli prepoznati i kako bi se ljudi sami mogli zaštititi od takvog devijantnog ponašanja, kaže Bakić.

Jedan od slučajeva koji je dobio sudski epilog jeste onaj Sude Lavića, bivšeg direktora Desete osnovne škole na Ilidži, koji je pravosnažno osuđen na osam godina zatvora zbog spolnog odnosa s učenicom. Laviću je izrečena i mjera zabrane obavljanja djelatnosti nastavnika i direktora osnovne škole od 10 godina nakon što izdrži zatvorsku kaznu,piše oslobođenje.ba.

Edin Barimac