Izvještaj Evropske komisije o mehanizmu suspenzije viza, koji je objavljen u decembru 2025. godine, i izvještaj Eurostata iz maja ove godine, pokazuju rast broja odbijanja ulazaka u EU državljanima BiH tokom protekle tri godine.
U 2023. godini je državljanima BiH odbijen ulazak 4.010 puta, a u 2024. godini su naši državljani vraćeni 5.070 puta, što je porast od 26 posto. U 2025. godini je taj broj za devet posto manji, te je vraćeno ukupno 4.625 državljana BiH, ali je to i dalje veći broj vraćenih državljana nego 2023. godine.
Najviše bh. državljana redovno vrati Hrvatska (blizu devet od 10), zatim Njemačka, Slovenija, Italija i Mađarska.
Razlozi za vraćanje putnika s granice
Najčešći razlozi vraćanja državljana BiH su: neopravdana svrha i uslovi boravka, prekoračeno pravilo o 90 dana u 180 dana u EU, upis u SIS, nevažeći putni dokument, te nedovoljna količina novca potrebna za ulazak u određenu državu.
Neopravdana svrha i uslovi boravka se odnose upravo na nevjerodostojna objašnjenja putnika o razlozima boravka u Evropskoj uniji, s obzirom na to da veliki broj ljudi pokušava "na crno" raditi u EU državama, ali bez traženja radne vize.
Upravo jedan takav slučaj se dogodio nedavno bh. državljaninu iz Sarajeva, koji je graničarima rekao da ide u posjetu prijatelju, ali su mu oni među stvarima pronašli radno odijelo.
Putnici se također često spotaknu i na pravilo 90/180 koje je uvedeno u EU, a koje definiše da je strancima u EU dozvoljen boravak 90 dana u periodu od 180 dana.
Pečati u pasošu su ukinuti uvođenjem EES sistema pa se kršenje tog pravila otkriva vrlo jednostavno, odnosno, automatski.
Kada je riječ o BiH, najveći problem imaju prijevoznici s obzirom na to da se transport kroz EU računa isto kao i boravak.
Koliko novca treba imati sa sobom
Na nivou Evropske unije ne postoji zajednički iznos novca koji putnik mora imati po danu boravka, nego se propisi razlikuju od države do države.
Tako je za ulazak u Hrvatsku potrebno imati 70 eura po danu ili 30 eura po danu uz ovjereno garantno pismo iz Hrvatske, turističku rezervaciju ili sličan dokument. Za Sloveniju je također potrebno 70 eura po danu i 35 eura za maloljetnike s roditeljima.
Njemačka traži da sa sobom imate 45 eura po danu, a Austrija nema fiksni iznos nego procjenjuje od slučaja do slučaja. Mađarska traži 40 eura.
Italijani zahtijevaju fiksni iznos od 270 eura za boravak od jednog do pet dana, a Španija traži čak 122 eura po danu, ali s minimalnim iznosom od 1.098 eura koji putnik mora imati sa sobom bez obzira na to koliko kratko ostaje. U Francuskoj po danu morate imati 120 eura ako nemate dokaz o smještaju, a ukoliko ste rezervisali smještaj, obaveza je imati svega 32,50 eura po danu.
Zanimljivo je da Latvija traži prilično nizak iznos, svega 14 eura po danu, ali ukoliko planirate boraviti više od mjesec dana potrebno je imati 700 eura.
Ono na šta treba obratiti posebnu pažnju je da sa sobom ne smijete imati više od 10.000 eura gotovine prilikom ulaska u bilo koju EU državu ukoliko to niste unaprijed prijavili carini.
Šta treba ponijeti na granični prijelaz s EU
Prema Zakonu o šengenskim granicama, potrebno je nekoliko dokumenata koje treba imati sa sobom.
Na prvom mjestu je obavezan važeći pasoš, čiji rok isticanja mora biti najmanje tri mjeseca nakon planiranog izlaska iz Šengena i mora biti izdat u posljednjih deset godina. Također je potrebna i povratna karta.
Zatim vam je potreban dokaz o smještaju ili pozivno pismo nekoga iz EU države. Ukoliko idete studirati, potrebno je imati dokaz o upisu na fakultet.
Kada je riječ o novcu, količinu možete dokazati gotovinom, platnom karticom ili putnim čekovima.
Uz sve to, vaši odgovori na pitanja graničara se moraju slagati s dokazima koje nosite sa sobom.
Zabrana ulaska u države EU
Samo vraćanje s granice obično ne znači i zabranu ulaska u EU, ali svako vraćanje s granice ostaje zapisano u graničnom sistemu Unije.
Zabrana dolazi tek nakon što vas uhvate da nezakonito boravite unutar EU.
U suštini, kada dobijete rješenje o odbijanju ulaska, vraćaju vas prvim letom i to po pravilu nije zabrana, a putovati možete ponovo čim ispunite uslove.
Ipak, postoji izuzetak: u slučaju da imate krivotvorene dokumente, Njemačka će vam izdati i zabranu ulaska.
