Kolaps zdravstva u USK: Sumnjive radnje i pritisci ministra Kapića

Nezadovoljni radnici, štrajkovi, hapšenja uposlenika Zavoda zdravstvenog osiguranja i ljekara zbog krivotvorenja dokumenata osiguranika, malverzacije sa listama lijekova danas su slika i prilika u kojem se nalazi sektor zdravstva u Unsko-sanskom kantonu. Na čelu ministarstva zdravstva je Hazim Kapić. Ministar Kapić više i ne krije da preferira određene, njemu bliske, proizvođače i forsira listu za koju novaca nema, dok zdravstvo grca u problemima.

Naime, Kapić javno priznaje da je u postupku kreiranje esencijalne liste koju je on ponudio došlo do propusta i da postoje određene nepravilnosti, ali da on kao ministar ne zna kako je do toga došlo i priznaje da je svjestan da se nepravilnosti moraju ispraviti. U protivnom slijedi krivična prijava i postupak utvrđivanja krivice za svjesno kršenje zakona. Istovremeno, to praktično znači da bi se po zakonu morala provesti ponovna procedura, a ne popravljati postupak koji je urađen protuzakonito.

Ipak, ministar Kapić bez obzira na propuste koji su evidentni u postupku vrši kontinuirani pritisak na Premijera Vlade USK da implementira odluku i natjera Vladu da amnestira njegove kriminalne motive kojima otvoreno preferira njemu bliske kompanije. Medijski pritisak vrši se i putem portala u vlasništvu bivšeg ministra zdravstva Dženisa Šabulića, koji je još uvijek ministar iz sjene i, tvrde upućeni, stvarni Kapićev šef.

Tu su i objave na društvenim mrežama ponovo aktiviranog doktora penzionera Rifeta Čauševića, koji je zadužen za implementaciju projekta. Ministarstvom, kažu upućeni, i dalje suvereno vlada bivši ministar Šabulić poznat po sukobu interesa, koji radi svojih interesa kroz vlastiti apotekarski lanac „B Farm“, pogoduje kompanijama sa kojima ima poslovne interese. Koje kompanije su u pitanju najbolje pokazuje dio reklamnih pozicija farmaceutskih kompanija koje finansiraju medijski linč Vlade USK. Sasvim je izvjesno da u cijeloj priči itekako ima posla za nadležne istražne organe, ali prije toga i za Skupštinu USK u kojoj nepostojanje većine Kapić korisiti za samostalno ministrovanje.

Dok zdravstvo grca u problemima, Kapić ne krije namjere da preferira određene proizvođače, a u prilog tome ide i nedavni sastanak sa delegacijom Ambasade Makedonije i direktora inostranih farmaceutskih kompanija na kojem se upravo razgovaralo o lijekovima, dok u svakoj prilici izbjegava susret sa domaćim proizvođačima koji u našoj zemlji zapošljavaju hiljade građana.

Esencijalna lista lijekova koju zastupa ministar Kapić u najmaju je ruku sumnjiva proširivanjem broja proizvođača lijekova. Dakle, nije došlo do povećanja broja lijekova nego samo povećanja broja ponuđača istog lijeka. Sa postojeće liste je isključio lijekove za najteže pacijente, a dodao nove za koje novca nemaju ni mnogo bogatije zemlje u regionu. A sve zbog favoriziranje njemu bliskih kompanija.

„Da li kanton to može sada izdržati, to je na Vladi i ministarstvu da procijene. Po meni ne mogu. Ja sam ranije ministar bio i znam da kanton preširoku listu ne može izdržati, ali da je A lista obavezna i ako je jedan list izostao na A listi onda je prekršen zakon“, kaže dr. Amir Murić, član Komisije za zdravstvo Skupštine USK.

“Sva dokumentacija koja se prilaže uz zahtjeve je dovoljna da se donese odluka o sadržaju liste bez ikakvih kontakata sa proizvođačima, predstavnicima i to, zato što nas to ne treba ni da interesuje ko predstavlja određenu ustanovu i da se uzmu papiri i praksa koja se ne može zanemariti. Svako pogodovanje pri donošenju liste je kršenje zakona, s tim da zakon decidno nalaže da se moraju staviti domaći proizvođači i farmaceutske kuće koje su originatori, koje su prve stavile na tržište taj lijek, dok ove sve druge kuće se stavljaju prema finansijskim mogućnostima“, kaže Murić.

Također, interesantno je da za povećanje plaća zdravstvenim radnicima i pomoć Kantonalnoj bolnici u Bihaću – nema, a navodno ima za listu koja bi mogla stvoriti dodatno opterećenje u budžetu najmanje 3 do 5 miliona maraka. Što bi značilo da bi Fond zdravstva USK već na jesen naredne godine mogao ostati bez sredstava za finasiranje esencijalne liste. To su dosta skupi lijekovi, pa bi značilo da bi se morala umanjiti sredstva za neke druge stvari koje su planirane u narednom periodu ka ljekarima i gorućim problemima.

 

(Izvor: Vijesti.ba)