Koliko novca BiH dobija za rad s migrantima i izbjeglicama

Stanje u migrantskom kampu Vučjak, zbog nepostojanja dogovora, dovelo je do ekonomskog, humanitarnog, socijalnog i političkog problema.

Narednih dana Unsko-sanski kanton (USK) trebali bi posjetiti predstavnici Evropske komisije, kada bi se konačno mogla znati sudbina novog prihvatnog centra za smještaj migranata. Rok za određivanje nove lokacije za smještaj migranata, koji je odredila Evropska komisija je istekao.

Istovremeno, ponuđenu lokaciju Medeno polje Evropska komisija ne prihvata, uz obrazloženje da ne žele finansirati privatne, nego državne objekte.

Stanje u migrantskom kampu Vučjak, zbog nepostojanja dogovora, dovelo je do ekonomskog, humanitarnog, socijalnog i političkog problema, čiji najveći teret već drugu godinu nosi Unsko-sanski kanton.

Stanje u ovom migrantskom kampu je teško i svaki dan iziskuje traženje novih donacija, kako bi bila osigurana hrana za 700 migranata koliko ih trenutno boravi u kampu.
 

Ono što je grad Bihać mogao iz svojih sredstava to je 10.000 KM koje je dobio od Vlade USK. Mogu još reći da je bila još jedna donacija od Vlade USK u iznosu od 10.000 KM početkom godine. To je tih nekih 20.000 za sav period našeg rada. Ono što trenutno radimo na terenu je postavljanje velikih šatora od 105 kvadrata koji su zaštićeni od propusnosti”, kaže Selam Midžić, sekretar Crvenog križa Bihaća.

Evropska komisija ove godine osigurala je 14,5 miliona eura za potrebe migranata i izbjeglica u Bosni i Hercegovini. Najavljeno je i dodatnih deset miliona, za ovu i sljedeću godinu. Najveći dio novca ide za rad migrantskih centara kojima upravljaju zajedno bh. vlasti i IOM. Drugi dio se direktno daje institucijama države, kako bi se oni na najbolji način nosili sa migrantskom krizom, navodi šef misije IOM-a u našoj zemlji.

“Jedan je humanitarni dio Evropske komisije, a drugi se odnosi na IPA fondove. Taj novac dobivaju direktno Granična policija, Služba za poslove sa strancima, itd. Policija USK je dobila nova vozila, novu opremu, jer imaju mnogo više posla zbog ove krize nego što su imali inače”, kaže Peter Van Der Auweraert, šef Misije IOM u Bosni i Hercegovini i koordinator za Zapadni Balkan.

U prošloj godini Evropska komisija je usvojila odluku o specijalnoj mjeri podrške Bosni i Hercegovini u upravljanju migracijama u iznosu većem od sedam miliona eura. Na ime pomoći migrantima Češka Republika je uplatila više od million maraka Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine, dok je državni sekretarijat za migracije Švicarske osigurao oko 240.000 maraka za Službu za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine. UNHCR-u je za prošlu i ovu godinu iz raznih izvora dosad dodijeljeno ukupno oko 1,6 miliona eura.

Kako se Bosna i Hercegovina nosi sa kontinuiranim pritiskom, ilustruje podatak da tek 30 posto službenika Granične policije vrši nadzor graničnog pojasa, dok je ostalih 70 posto na graničnim prelazima. Podršku im pruža 130 policijskih službenika iz drugih policijskih agencija.

“Granična policija je sa solidnom, ali sigurno ne dostatnom opremom sprečavala ilegalne prelaske sve ove godine. Kada govorimo o 2019. godini do danas, spriječeno je oko 8.150 ilegalnih prelazaka”, navodi Sanela Dujković iz Granične policija Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je, po ovlaštenju Vijeća ministara, osiguralo 60.000 maraka za članstvo naše zemlje u Fondu za migrante. No, nepostojanje dogovora unutar zemlje i slaba koordinacija domaćih institucija dovela je do ekonomskog, humanitarnog, socijalnog i političkog problema, čiji najveći teret već drugu godinu nosi Unsko-sanski kanton.