Bez promjena u poreznoj i energetskoj politici, upozoravaju analitičari, naredna godina mogla bi donijeti još dublje probleme i produženje ekonomske krize
Slika Njemačke kao stabilnog ekonomskog oslonca Evrope, zemlje u koju su decenijama odlazili radnici iz Bosne i Hercegovine i regiona, danas se ozbiljno mijenja. Najnoviji podaci s kraja 2025. godine ukazuju na duboke poremećaje koji više ne djeluju kao privremeni pad, već kao znak dugoročnih strukturnih slabosti.
Njemačka privreda je tokom 2025. zabilježila najveći broj stečajeva u posljednjih deset godina. Prema dostupnim podacima, gotovo 23.900 kompanija podnijelo je zahtjev za insolventnost, što predstavlja rast od 8,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najviše su pogođena mikro i mala preduzeća s do deset zaposlenih, koja tradicionalno čine temelj takozvanog Mittelstanda.
Razlozi za ovakav razvoj događaja nalaze se u kombinaciji visokih cijena energije, otežanog pristupa kreditima usljed visokih kamatnih stopa, kao i rigidnih administrativnih procedura. Posebno su pogođeni građevinski sektor, hemijska industrija i dijelovi zdravstvenog sistema, gdje je zabilježen najveći broj zatvaranja firmi.
Istovremeno, njemačko tržište rada bilježi promjene kakve nisu viđene godinama. Po prvi put od 2020. ukupna zaposlenost je smanjena, dok je stopa nezaposlenosti porasla sa 3,1 na 3,5 posto. Krajem 2025. broj nezaposlenih približio se cifri od 2,9 miliona, što se u Njemačkoj doživljava kao ozbiljna psihološka granica koja direktno utiče na potrošačko povjerenje.
Velike kompanije već su najavile masovna otpuštanja. Logistički sektor planira ukidanje hiljada radnih mjesta, dok se automobilska industrija suočava s bolnim restrukturiranjima zbog prelaska na električna vozila i sve jače konkurencije iz Azije.
Ekonomski analitičari upozoravaju da se Njemačka ne suočava samo s cikličkim padom. Naglašavaju se gubitak konkurentnosti usljed visokih energetskih troškova, izražen demografski pad i hronični nedostatak kvalificirane radne snage, kao i slaba investicijska klima uzrokovana poreznim opterećenjima i općom nesigurnošću.
„Industrijska proizvodnja vjerovatno se smanjila četvrtu godinu zaredom. Ovo nije samo ciklički pad, nego strukturni problem. Gospodarstvo je u slobodnom padu“, izjavio je predsjednik njemačkog industrijskog udruženja Peter Leibinger.
S obzirom na to da Njemačka čini oko četvrtinu ukupnog bruto domaćeg proizvoda eurozone, njen gotovo neprimjetan rast od 0,2 posto u 2025. godini djeluje kao kočnica za čitavu Evropsku uniju. Pad potražnje posebno pogađa zemlje srednje i istočne Evrope, među kojima je i Hrvatska, ali i šire tržište regiona povezano s njemačkom industrijom.
Ekonomsko slabljenje dodatno utiče na političke prilike, jačajući populizam i skepticizam prema zelenim politikama i energetskoj tranziciji. Dok su neke južnoevropske zemlje nakon pandemije pokazale veću fleksibilnost i brži oporavak, Njemačka ostaje zarobljena između ambicioznih klimatskih ciljeva i realnosti visokih troškova proizvodnje.
Bez promjena u poreznoj i energetskoj politici, upozoravaju analitičari, naredna godina mogla bi donijeti još dublje probleme i produženje ekonomske krize.
