Mjesec od zemljotresa u Turskoj i Siriji: Milioni ljudi i dalje trebaju pomoć

zemljotres
Prošlo je mjesec dana otkako su dva razorna zemljotresa jačine 7,8 i 7,6 stepeni po Richteru pogodili područje Turske i Sirije.

 

Tog 6. februara zemljotresi su veliki dio ovih država razorili u humanitarnom, političkom i socijalnom smislu, a kod brojnih ljudi izazvali strah i očaj.

Najmanje 50.000 ljudi je poginulo, milioni su izgubili svoje domove, a 214.000 zgrada se srušilo. Međutim, postoji opasnost da će većina njih dodatno da se uruši budući da su oštećene, a tlo još ne miruje, piše DW.

Smrt i šteta zahvatili su 11 provincija samo u Turskoj, a milioni ljudi i dalje trebaju hitnu pomoć.

Očekuje se da će broj mrtvih rasti jer ima brojnih žrtava čiji identitet još nije razjašnjen i koje još nisu zvanično evidentirane kao mrtve. Za to vrijeme, ljudi nastavljaju tražiti svoje najmilije.

Tursko ministarstvo pravde još nije dalo zvaničan odgovor na pitanje koliko se ljudi trenutno vodi kao nestalo.

Odmah nakon zemljotresa, tuga preživjelih bila je isprepletena sa bijesom. Naime, ljudi su se počeli pitati kako je moguće da se toliko zgrada, koje su bile navodno otporne na zemljotres, urušilo. Za sve to su okrivili vlasti optuživši ih za nemar.

Nakon inspekcijske analize ispostavilo se da se građevinski propisi nisu često poštovali tako da je dosad gotovo 1.000 osoba osumnjičeno da nije radilo po pravilu.

Do sada je uhapšeno najmanje 235 osoba, 330 je pod sudskom kontrolom, a četiri su u istražnom zatvoru. Nalozi za hapšenje raspisani su i za još 270 osumnjičenih. Petorica su u inostranstvu, 82 su već puštena, a 32 su umrla.

Brojna djeca povrijeđena i raseljena

Prema izvještaju UNICEF-a, oko pet miliona djece je pogođeno zemljotresima. Tursko ministarstvo porodice i socijalnih službi u srijedu je saopćilo da je od 1.911 djece spašene iz ruševina kojima nije bila potrebna teška medicinska intervencija, 1.543 predato članovima porodice. Gotovo 100 je ostalo na brizi samog ministarstva, a 81 još nije identifikovano.

Ministarstvo je odbacilo izvještaje da su pojedina djeca predata tzv. islamističkim grupama i udruženjima sa zvaničnim vezama. Međutim, Halk TV, stanica koja je kritična prema vladi, izvijestila je da je 60 djece smješteno u tri zgrade u istanbulskoj četvrti Beykoz, gdje su očigledno bila pod brigom tzv. islamističkih grupa.

Erdogan napreduje na izborima

Dok Turska ide ka predsjedničkim i parlamentarnim izborima, vlada je na udaru kritika. Kampanja je nakratko prekinuta nakon zemljotresa, međutim, sve ukazuje na to da se ozbiljno nastavila.

U srijedu je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u svom govoru kritikovao opoziciju i nagovijestio da će izbori biti pomjereni sa juna na 14. maj. Očekuje se da će u petak biti objavljen dekret kojim će ovaj datum biti ozvaničen.

Nije poznato kako će se glasanje odvijati u najugroženijim gradovima. Govorilo se o mogućnosti da bi birači iz zone zemljotresa mogli glasati u drugim gradovima za predsjedničke, ali ne i za parlamentarne izbore.

Također, rekonstrukcija nakon zemljotresa je ogroman zadatak jer je Turska već usred ekonomske krize.

Izvještaj Svjetske banke pokazuje da je zemljotres prouzrokovao materijalnu štetu u vrijednosti od 34,2 milijarde dolara (32,5 milijardi eura).

Prema podacima Turskog statističkog ureda, oko 14 miliona ljudi živi u 11 pokrajina koje su pogođene zemljotresom.

Ekonomista Mahfi Egilmez objavio je detaljnu studiju o ekonomskim posljedicama zemljotresa. U njemu je izračunao da će uklanjanje ruševina, popravka oštećenih stambenih objekata i infrastrukture kao i izgradnja novih domova iznositi ukupno 48,7 milijardi dolara. Kako je dodao, od tog iznosa će 27 milijardi dolara biti izdvojeno za izgradnju novih stambenih jedinica.

Ekonomisti kažu da će uništenje dovesti do povećane potražnje za mnogim proizvodima i uslugama, što će zauzvrat potaći inflaciju, koja je već visoka. Ekonomista Murat Kubilay rekao je za DW da očekuje da će inflacija dostići najmanje 50 posto do kraja 2023. godine.

Sloboda govora i štampe dodatno je ograničena u Turskoj nakon zemljotresa. Vrhovno vijeće za radio i televiziju (RTÜK) već je izreklo kazne u iznosu od oko osam miliona turskih lira (oko 426.000 dolara) za tri TV stanice zbog njihovog izvještavanja o zemljotresu.

Navijačima velikih fudbalskih klubova Fenerbahčea i Bešiktaša koji su nedavno pozvali Erdogana i njegovu vladu da podnesu ostavku zabranjeno je prisustvovanje sportskim događajima.

Stvarne brojke stradalih u Siriji i dalje nepoznanica

Dio sjeverne Sirije koji je pogođen zemljotresom već je bio razoren 12-godišnjim ratom koji je režim Bashara Assada vodio uz podršku Rusije i Irana. Mediji javljaju da je oko 8,8 miliona ljudi pogođeno zemljotresom, od kojih su mnogi sada beskućnici. Zvanično je bilo 5.900 smrtnih slučajeva, ali stvarna brojka je vjerovatno mnogo veća.

Većina ljudi u Siriji koji su pretrpjeli zemljotres, prvih nekoliko dana nije dobijala nikakvu pomoć. Jedan od razloga su bile blokirane granice. Iako se pomoć sada šalje u Siriju, ona ponovo ne stiže do ljudi kojima je potrebna.

Veliki dijelovi zone zemljotresa nisu pod potpunom kontrolom režima. Grad Idlib, zapravo posljednje uporište pobunjenika, uglavnom kontrolišu islamističke milicije. Ovdje živi više od dva miliona ljudi koji su pobjegli iz drugih dijelova Sirije. Posmatrači kažu da pomoć koja je službeno poslana u Siriju ne stiže ovdje.

Prije zemljotresa, već je oko 1,8 miliona raseljenih ljudi živjelo u improviziranim šatorima, skloništima i kućama na sjeverozapadu Sirije. Sada su mnogi prisiljeni živjeti na otvorenom na niskim temperaturama.

Ammar Fayyad je novinaru arapske službe DW-a rekao da su on i njegov sin traumatizirani i da žive u automobilu.

“Šatori koštaju između 200 i 400 dolara, a mi to ne možemo priuštiti, pa smo odlučili da ostanemo ovdje”, rekao je.