Dok sarajevske bašte i dalje okupljaju brojne mlade koji koriste posljednje dane ugodnog jesenjeg vremena, britanski Guardian u svojoj novoj analizi pažnju je usmjerio na političku i društvenu stvarnost Bosne i Hercegovine.
U tekstu ovog britanskog medija The Guardian navodi se da komplikovan politički sistem i etnonacionalistička politika predstavljaju neke od ključnih razloga zbog kojih veliki broj mladih napušta BiH. Guardian ukazuje i na činjenicu da ratne podjele i dalje imaju snažan utjecaj na svakodnevni život, između ostalog kroz obrazovanje, javne poruke i murale posvećene ratnim zločincima, dok se potrebe mladih često nalaze u drugom planu.
Predstojeći izbori, koji bi u demokratskom društvu trebali predstavljati važan politički događaj, u BiH dodatno pokazuju složenost sistema vlasti i veliki broj različitih nivoa i funkcija za koje građani glasaju. Guardian navodi da etnonacionalistički politički lideri nemaju dovoljno interesa da mijenjaju postojeći sistem niti da se ozbiljnije obraćaju mladima, od kojih mnogi svoju budućnost vide izvan Bosne i Hercegovine.
Sarah Ćato (19) iz Sarajeva smatra da političari ne žele posebno zainteresirati mlade za politiku, što se, prema njenim riječima, vidi i po njihovoj nezainteresiranosti za izbore.
“Mladi ne znaju kako da glasaju niti za koga da glasaju jer niko ne stoji iza nas”, kazala je Ćato, ističući da je nakon završetka rata 1995. godine politika za mnoge mlade postala svojevrsna tabu tema.
Guardian podsjeća i na podjele u obrazovnom sistemu, gdje se historija Bosne i Hercegovine uči na različite načine, zavisno od toga da li učenici pripadaju srpskom, bošnjačkom ili hrvatskom nacionalnom korpusu. Posebno se navodi primjer nastavnih programa u Republici Srpskoj, za koje medij tvrdi da veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
O razmjerama podjela govori i Dijana Papaz (23), koja živi u Istočnom Sarajevu. Iako se ovaj grad nalazi svega nekoliko minuta vožnje od centra Sarajeva, između njih postoji administrativna granica entiteta. Papaz ističe da su u njenom gradu saobraćajni znakovi ispisani ćirilicom, dok mladi odrastaju uz murale posvećene ratnim zločincima.
Papaz je zajedno sa Sarah Ćato učestvovala u radu na izložbi “Šta ako je granica u tebi?”, koja istražuje podjele između Sarajeva i Istočnog Sarajeva, ali i načine na koje mladi pokušavaju prevazići te granice.
Ona kaže da se izjašnjava kao Bosanka, te smatra da veličanje Ratka Mladića, uključujući i nakon njegove smrti u augustu, pokazuje da ratne podjele i dalje postoje i da je društvu potrebna promjena.
“Moramo nešto poduzeti u vezi s našim ustavom, jer Dejton nije trebao trajati 30 godina. Trebao je biti privremena stvar nakon rata dok ne učinimo zemlju boljom, ali to se nikada nije dogodilo”, rekla je Papaz.
Na problem odlaska mladih ukazala je i Ajna Mešić iz Inicijative mladih za ljudska prava. Ona smatra da odlazak obrazovanih i perspektivnih ljudi nije posljedica samo političke situacije, već i poruka koje mladi dobijaju unutar vlastitih porodica.
“Naši roditelji nam govore da odemo. Odrastajući, moja sudbina je bila da budem advokatica u Njemačkoj. Onda sam se negdje u srednjoj školi sjetila da imam slobodnu volju. Ali, mnogi roditelji će vam reći da su uzalud ratovali i da ne žele da i mi živimo ovdje”, poručila je Mešić.
