Izjava premijera Republike Srpske Save Minića da će Milorad Dodik 9. januara govoriti "kao predsjednik Vlade Republike Srpske" ponovo je otvorila pitanje koje je nakon pravosnažne presude izgledalo kao završena priča. Može li Dodik, uprkos zabrani obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske, ponovo preuzeti neku drugu visoku dužnost?
Podsjetimo, Dodik je pravosnažno osuđen na godinu zatvora zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, a uz zatvorsku kaznu izrečena mu je i sigurnosna mjera zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina.
Međutim, upravo način na koji je ta mjera napisana posljednjih sati izaziva brojne rasprave među pravnicima i političkim analitičarima.
Naime, u presudi je precizno navedeno da se zabrana odnosi na funkciju predsjednika Republike Srpske, dok se ne spominje zabrana obavljanja drugih javnih ili političkih funkcija. Zbog toga se sve češće postavlja pitanje ostavlja li takva formulacija mogućnost da Dodik bude imenovan na neku drugu izvršnu funkciju, poput predsjednika Vlade Republike Srpske.
Dio pravne javnosti smatra da je riječ o pažljivo formulisanoj presudi koja se odnosi isključivo na jednu funkciju, dok drugi vjeruju da je moglo doći do propusta prilikom izricanja sigurnosne mjere. Odgovor na to pitanje za sada ne postoji.
Ipak, sama presuda nije jedini pravni osnov koji bi mogao biti važan u ovom slučaju. Izborni zakon Bosne i Hercegovine propisuje da osoba pravosnažno osuđena na kaznu zatvora ne može biti kandidat niti obavljati javnu funkciju sve dok ne nastupi zakonska rehabilitacija.
Budući da je Dodik osuđen na godinu dana zatvora, rehabilitacija ne nastupa odmah nakon izdržane kazne, što znači da bi posljedice presude mogle biti prisutne i u narednom izbornom periodu.
U slučaju da vlasti Republike Srpske zaista pokušaju Dodika imenovati na neku drugu funkciju, gotovo je izvjesno da bi uslijedila nova pravna bitka. Njegova odbrana mogla bi se pozivati na činjenicu da mu presudom nije zabranjeno obavljanje svih javnih funkcija, već isključivo dužnosti predsjednika Republike Srpske.
S druge strane, oni koji smatraju da takvo imenovanje nije moguće pozivat će se na odredbe Izbornog zakona i pravne posljedice pravosnažne osuđujuće presude.
Hoće li Milorad Dodik ponovo preuzeti neku od najviših funkcija u Republici Srpskoj ili će to spriječiti nadležne institucije, pokazat će eventualni naredni potezi vlasti. Ono što je već sada jasno jeste da je formulacija presude otvorila pravnu dilemu koja će, po svemu sudeći, još dugo biti predmet rasprava.
Foto: Ilustracija/Cazin.net
