Muke njemačkog programera: ‘Zaboravio sam šifru i ne mogu doći do 220 milijuna dolara!‘

bitcoin
Sve je veći broj ljudi koji, zbog naglog porasta vrijednosti ove valute, sada želi doći do svojih ‘novčanika‘, ali su zaboravili zaporku

 

U serijalu “Teorija velikog praska” postoji scena u kojoj se genijalci sjete da su u nekom trenutku pribavili određenu količinu bitcoina. Koje je onda Leonard pohranio na jedan USB koji je Sheldon zatim izgubio.

Sa sličnim se zapletom sreću i stvarni ljudi. Kako prenosi The New York Times (NYT), Gabriel Abed (34), poduzetnik s Barbadosa je izgubio 800 bitcoina kad mu je kolega resetirao laptop na kojem su bili podaci. Samo da napomenem: danas 800 bitcoina vrijedi oko 25 milijuna dolara.

Za one poput mene koji premalo znaju o bitcoinu, tu je mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije (HE): “bitcoin [bi'tkɔin] (engl., od bit [akronim od binary digit: dvojna znamenka] i coin: kovanica), kriptovaluta koju je 2008. osmislio pojedinac ili skupina pod pseudonimom Satoshi Nakamoto.”

Uz navedene, pojavio se i potpuno povi problem. Naime, piše HE, “za pohranu (bitcoina) koriste se novčanici (engl. wallet), koji mogu biti fizički i digitalni, a temelje se na pohrani privatnoga ključa.” I eto problema. Oko 20 posto od postojećih 18,5 milijuna bitcoina, a ta petina vrijedi oko 140 milijardi dolara, izgubljena je jer vlasnici nemaju pristup ‘novčaniku’.

Tvrtka Wallet Recovery Services (usluga pronalaska novčanika) čije ime samo govori čime se bavi, navodi da dnevno prima oko 70 zahtjeva ljudi koji mole da im pomognu doći u posjed svog bogatstva. U mjesec dana broj zahtjeva porastao je tri puta. Razumljivo, jer bitcoin je u ponedjeljak izgubio 19 posto vrijednosti, spustivši se (!) na 30.699 dolara, što je njegova najniža razina u tjedan dana, izvijestile su agencije.

Zanimanje za ulaganje u bitcoin poraslo je nakon što su ga u znatnijim količinama počeli kupovati institucionalni ulagači smatrajući da ih takvo ulaganje štiti od inflacije, te da bi mogli ostvariti i dobitke ako se njegovo korištenje proširi. Ta kriptovaluta je više nego udvostručila svoju cijenu od početka prosinca, na rekordnih 42.000 dolara krajem prošloga tjedna, što je neke investicijske banke navelo na oprez zbog mogućeg nastanka 'cjenovnog balona'. Britanski regulator financijskih tržišta (FCA) upozorio je investitore da bi investicijski i kreditni proizvodi povezani s kriptovalutama mogli sadržavati "vrlo visoke rizike". Što je više nego jasan poziv vlasnicima bitcoina da razmisle što će sa svojim blagom. Ako do njega mogu.

Stefan Thomas je Nijemac, programer koji radi u San Franciscu. Za NYT je ispričao da ima ‘novčanik’ u kojem se nalazi 7002 bitcoina. Ali je zaboravio zaporku, password. I sad je na mukama. Zaporka mu omogućava da otključa IronKey, disk preko kojeg može doći do svog ‘novčanika’. No, gospodin Thomas je prije više godina izgubio papir na kojem je zapisao zaporku za IronKey.

Koji korisniku omogućava 9 pogrešaka, a deseta trajno onemogućava pristup sadržaju. Nesretni je programer dosad napravio 8 pogrešaka.

- Ležim u krevetu i razmišljam o tome. A onda sjednem za kompjutor da pokušam smisliti neku strategiju, ali ništa ne uspijeva i na kraju sam samo još zdvojniji - ispričao je za novine.

Današnja je vrijednost novca do kojeg ne može oko 220 milijuna dolara. Posebno je interesantno da gospodin Thomas nije čak morao ni sam ‘rudariti’ bitcoine - "bitcoin nastaje tzv. rudarenjem, kao nagrada partneru u mreži čije je računalo, koristeći se snagom procesora i električnom energijom, obavilo kompliciran i vremenski zahtjevan algoritam (engl. proof-of-work), kojim se potvrđuju transakcije zadanoga bloka te nastaje novi blok. Iako je program za rudarenje otvorenoga koda pa svatko može sudjelovati, ono zahtijeva veliku investiciju u iznimno snažna računala i mnogo energije.

Iznos nagrade u rudarenju (broj bitcoina) postupno se smanjuje, te je konačan broj bitcoina ograničen na nešto manje od 21 milijuna. Svaki bitcoin djeljiv je na 100 milijuna jedinica (nazvane satoshi)" - tumači HE. Dobio ih je dok je živio u Švicarskoj kao plaću za jedan video. “Ideja bitcoina je da svatko bude sam svoja banka, ali radi li svatko sam svoje cipele? Banke imamo zato da nam se ne događaju ovakve stvari”, razočarano je Stefan Thomas zaključio svoj razgovor za NYT. I dodao kako je bolje na to zaboraviti jer je u pitanju njegovo mentalno zdravlje.

Sa sličnim se problemom muči i Brad Yasar, poduzetnik iz Los Angelesa, koji priznaje da je potrošio stotine sati pokušavajući dokučiti zaporku za pristup svom bogatstvu. Još uvijek nije.

Problem je što bitcoin nije tvrtka koja pohranjuje zaporke tako da su one jednom postavljene i vječno ostaju jer su zaštićene tehnologijom ulančanih blokova. Software uključuje složeni algoritam koji omogućava stvaranje adrese i privatnog ključa koji ide uz nju i taj je podatak poznat samo kreatoru ‘novčanika’. I zato je bitcoin postao omiljeno sredstvo plaćanja teroristima i organiziranom kriminalu.

Stratezi iz banke JPMorgan smatraju da bitcoin postaje rival zlatu i da bi njegova cijena mogla dosegnuti i 146.000 dolara ako postane imovina u koju će se ulagati u nesigurna vremena. Krajem prosinca prošle godine tvrtka za upravljanje imovinom CoinShares objavila je da je ukupni priljev ulaganja 2020. u fondove i proizvode vezane uz kriptovalute dosegnuo 5,6 milijardi dolara, znatno više nego u odnosu na 2019. Ti su fondovi krajem prošle godine upravljali imovinom vrijednom oko 19 milijardi dolara što je sedam puta više nego godinu dana ranije.

Izvor: