Na današnji dan prije 101. godine, 8. augusta 1925. godine, rođen je Alija Izetbegović, u Bosanskom Šamcu u uglednoj begovskoj porodici. Tokom života će Izetbegović mijenjati zanimanja i mjesto boravka, ali temeljne ideje neće napustiti ni u najtežim trenucima zatvora, odbrane od agresije i tegobnog postdejtonskog perioda.
Kada je imao dvije godine, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom, preselio je devetočlanu porodicu u Sarajevo.
Tokom školovanja u Prvoj realnoj muškoj gimnaziji u Sarajevu, Izetbegović se počeo suočavati s unutrašnjim dilemama, preispitujući odnos između vjere u Boga i pitanja socijalne pravde.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata angažovao se u humanitarnom radu pružajući pomoć izbjeglom stanovništvu preko pokreta "Mladi muslimani", kroz koji je nastojao oblikovati i vlastite političke ideje. Osnovna usmjerenja ovog pokreta čine spoj islama, antifašizma i antikomunizma.
Nakon što je 1949. godine pušten iz zatvora, Izetbegović je upisao studij agronomije, iako ga je više privlačilo pravo, te je osnovao porodicu. Narednih deset godina radio je na građevinskim projektima, od čega sedam godina u Crnoj Gori, gdje je rukovodio izgradnjom Hidroelektrane "Perućica" u blizini Nikšića.
U tom periodu je istovremeno studirao i izdržavao porodicu. Tokom treće godine prekinuo je studije agronomije i prešao na Pravni fakultet, koji je uspješno završio u roku od dvije godine, diplomiravši 1956. godine. U međuvremenu je postao otac troje djece, dvije kćerke i jednog sina.
Značajne dijelove svog drugog djela, knjige "Islam između Istoka i Zapada“, Izetbegović je napisao još prije prvog odlaska u zatvor 1946. godine. Prilikom njegovog hapšenja, sestra Arza je sakrila rukopis i tako ga sačuvala od uništenja.
Na tom tekstu je kasnije dodatno radio, pa je jedan obimniji segment posvećen religiji i umjetnosti objavio 1971. godine u beogradskom časopisu "Kultura". Taj tematski broj, posvećen religiji, bio je privremeno zabranjen zbog radova o marksizmu ruskog mislioca Nikolaja Berđajeva.
Nakon desetak godina, kompletiran rukopis knjige "Islam između Istoka i Zapada" poslao je svom prijatelju u Kanadu. Nekoliko mjeseci kasnije, u martu 1983. godine, ponovo je uhapšen, da bi u avgustu iste godine na montiranom političkom procesu osuđen na 14 godina zatvora.
Zajedno s njim osuđeno je još 12 bošnjačkih intelektualaca pod optužbama za "udruživanje radi rušenja ustavnog poretka" i "verbalni delikt", pri čemu se mnogi od njih ranije nisu ni poznavali.
U maju 1990. godine, dvije godine nakon izlaska na slobodu, Izetbegović je s grupom istomišljenika osnovao Stranku demokratske akcije (SDA).
Osnovni programski ciljevi stranke obuhvatali su promovisanje univerzalnih principa slobode, demokratije, ravnopravnosti i ljudskih prava, uz zagovaranje tržišne ekonomije i socijalno odgovorne države.
Na osnivačkom skupu Izetbegović je izabran za predsjednika SDA. Iz osnivačkog dokumenta progovarao je njegov autorski stil, a u njemu je naglašeno da demokratija podrazumijeva narodnu vlast uređenu pravednim zakonima.
SDA je ostvarila uvjerljivu pobjedu na prvim višestranačkim izborima održanim 18. novembra 1990. godine: osvojila je 86 od ukupno 240 poslaničkih mjesta u Skupštini RBiH, dok su u sedmočlanom Predsjedništvu tri pozicije pripale kandidatima ove stranke.
Izetbegović je imenovan za predsjednika Predsjedništva RBiH u periodu duboke ekonomske i političke krize koja je potresala Jugoslaviju. Tokom naredne godine, kao predstavnik BiH, učestvovao je na susretima lidera šest jugoslavenskih republika radi pronalaženja rješenja za očuvanje države.
Obnašajući dužnost predsjednika Predsjedništva RBiH, preuzeo je ulogu i odgovornost vrhovnog komandanta. Tokom rata insistirao je na primjeni međunarodnih konvencija i ratnog prava, s posebnim naglaskom na zaštitu civila, te vjerskih i kulturnih spomenika.
Nastavio je učešće u mirovnim pregovorima i, uprkos vojnim i političkim pritisci ma te embargu na uvoz oružja, ostao je dosljedan borbi za slobodnu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu kao državu u kojoj niko neće biti proganjan na osnovu vjere, nacije ili političkog uvjerenja.
Alija Izetbegović je umro 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu.
Foto: Facebook
