Analiza IFIMES-a: Na Općim izborima u BiH izvršena najveća izborna krađa do sada

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES analizira aktualna politička događanja nakon Općih izbora u Bosni i Hercegovini (BiH), koji su održani 7.o ktobra 2018. godine.

Iz analize „Nakon Općih izbora u BiH 2018: Zaustaviti spiralu pokradenih izbora“ izdvajamo najvažnije dijelove.

CIK odgovoran

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) odgovorna je za točnost, ažurnost i ukupni integritet izbora. Zašto nisu uvedene nove tehnologije odnosno biometrijska identifikacija birača, kako bi se spriječilo glasanje sa tuđim identifikacijskim dokumentima? Zašto ne postoji video nadzor na biračkim mjestima, koji ne bi snimao samo mjesto glasanja, nego cjelokupni prostor? Uvođenje skenera spriječilo bi značajan dio nepravilnosti. Zašto glasački listići nisu bili označeni serijskim brojevima i žigom?

CIK je odgovoran za birački spisak i morao je spriječiti eventualne zloupotrebe i manipulacije, koje se odnose na promjenu „biračke opcije“, prisutnost umrlih osoba na biračkim spiskovima te manipulacije pri glasanju u odsutnosti odnosno iz inostranstva. Proces korupcije i izbornih prevara počinje od biračkih spiskova i biračkih odbora, čiji su članovi dan uoči izbora na mnogim mjestima bili promijenjeni. Razmjena mjesta u biračkim odborima između političkih subjekata i činjenica da su se neki pojedinci za članstvo u biračkim odborima prijavili samo kako bi prodavali odnosno trgovali svoja mjesta ukazuje na tamnu stranu izbornog procesa.

Događalo se, da u biračkom odboru imate faktički tri člana iz jedne političke opcije ili koalicije što stvara sumnja u regularnost procesa i mogućnost utjecanja na konačni izborni rezultat. Izborni zakon jasno kaže, da jedan politički subjekt može imati samo jednog člana biračkog odbora.

Privatne firme Atlantik BB d.o.o. Banja Luka i Grafomark d.o.o. Laktaši štampali su glasačke listiće za izbore u BiH sa vrlo upitnim nadzorom prilikom štampanja što otvara mogućnosti zloupotreba i eventualnog štampanja dodatnog broja glasačkih listića posebno u entitetu Republika Srpska. Sporan je izbor Milorada Dodika za člana Predsjedništva BiH, a još je sporniji izbor Željke Cvijanović za predsjednicu Republike Srpske.

Izborni proces u Bosni i Hercegovini je kontaminiran i kompromitiran. Analitičari ocjenjuju kako praksa pokazuje, da se izbori u BiH dobivaju u Centralnoj izbornoj komisiji. Za većinu nepravilnosti CIK se proglašava nenadležnim ili prebacuje odgovornost na druge. Ovdje se otvara pitanje uloge Tužilaštva BiH i otvaranje procesa istrage protiv članova CIK-a odnosno njenog predsjednika zbog utemeljenih sumnji u neregularnost izbornog procesa i vjerodostojnost izbornih rezultata, koji često ne održavaju stvarnu volju birača.

Zaustaviti spiralu izbornih krađa

Na Općim izborima u Bosni i Hercegovini izvršena je do sada najveća izborna krađa i prevara. Radi se o izbornoj krađi kod izbornih rezultata, koji ne oslikavaju stvarnu volju birača. Zbog toga je važno postojeće rezultate izbora ne priznavati, dok se ne izvrši ponovno prebrojavanje, utvrde nepravilnosti i utvrdi stvarna volja birača.

Strani zvaničnici treba da sačekaju sa upućivanjem međunarodnih čestitki navodnim pobjednicima izbora, jer se radi do sada nezapamćenoj izbornoj krađi i prevari.

Analitičari smatraju, da je moguće očekivati masovne proteste, jer se mora jednom zauvijek zaustaviti spirala izbornih prevara i krađa. CIK i birački odbori su nosioci tih kriminalnih aktivnosti. Ukoliko se izborna krađa i prevare ne zaustave i sankcioniraju na ovim izborima, sadašnja opozicija nikada više na nekim novim izborima neće imati šansu da postane izborni pobjednik. Opozicija i građani moraju javno izraziti svoje nezadovoljstvo i upotrijebiti sva zakonita sredstva da dokažu, da su oni pobjednici izbora. Očito je, da se promatračima izbora uključujući i misiju OSCE/ODIHR za slabo obavljen posao mogu pripisati brojni nedostaci.