Na Zapadu ništa novo, na Istoku sve po starom

Bosna i Hercegovina dobila novo Predsjedništvo. Inauguracija po gledanosti bila u rangu kakvog reality show-a. Milorad Dodik, Željko Komsić, Šefik Džaferović, po mnogo čemu najneobičnija trojka koja će u naredne četiri godine činiti državni vrh Bosne i Hercegovine.

 Različitih političkih profila i stajališta o državi, državnosti, entitetima, evropskim integracijama i NATO-u, ulozi međunarodne zajednice, što se moglo čuti i u prvim obraćanjima.

Zbog toga ne treba čuditi interes javnosti koja s pravom pita, kako će to zapravo funkcionirati u praksi?

Na inauguraciji nije bilo Dragana Čovića, ali ni predstavnika njegove partije koji će se kasnije pojaviti na Dodikovom domjenku. Da li je riječ o političkoj nekulturi ili pravu na javno izražavanje negodovanja izborom Željka Komšića, analitičari su podjeljeni, ovisi iz kojih krugova dolaze. No, i ovo je pokazalo da su politički odnosi u Bosni i Hercegovini na historijskom minimumu.

U međuvremenu hrvatski europarlamentarci nastavljaju šokirati javnost. Posljednja u nizu Željana Zovko izjavila je kako iza izbora Željka Komšića ni manje ni više, stoji Turska, te je naputak o glasanju dala i Islamska zajednica. U Bosni i Hercegovini oštre reakcije, u Evropskom parlamentu bez ijednog komentara. Dva dana ranije pljuska hrvatskim nastojanjima i to od Vijeća Evropske unije za vanjske poslove koje je nedvosmisleno zaključilo da Bosna i Hercegovina treba da garantira jednakost svih svojih građana, da treba odbaciti svaku diskriminaciju, dok su bosanskohercegovačke vlasti pozvane da ne čine političke ili zakonodavne korake koji bi mogli otežati provođenje presude "Sejdić-Finci“ i druge vezane presude Evropskog suda.

Još jedna tema nametnula se ove ove sedmice. Prvobitno 10-postotni porez na proizvode iz Bosne i Hercegovine, prištinska vlada preinačila je na stopostotni iznos carine. Uvođenje recipročnih mjera je jedna od opcija, ali zbog suficita koje Bosne i Hercegovine ostvaruje, nova carinska politika nanijeće štetu prvenstveno Bosni i Hercegovini.

U drugi krug izbora za titulu Evropske prijestolnice kulture 2024. godine ušli su Banja Luka, Mostar te norveški Bodo. Svi akteri političkog i kulturnog života ovih bosanskohercegovačkih gardova ujedinnjeni oko projekta koji je prepoznala i Evropa.

Nogometni savez Bosne i Hercegovine dobio je novu zgradu, vrijednu 10 miliona maraka. Poruke sa svečane ceremonije - bosanskohercegovački savez ide pravim putem, ali posla je i dalje mnogo. Treba opravdati ovolike novce.