S ciljem realizacije ove podrške, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić održao je sastanak sa direktorima dvije elektroprivrede u Federaciji, Admirom Andelijom i Marinkom Giljom, na kojem su utvrđeni modeli koje će resorno ministarstvo predložiti Vladi FBiH kao nastavak mjera pomoći stanovništvu.
Predložit ćemo da se sa 100 KM na pet mjeseci subvencioniraju računi za struju građanima u stanju socijalne potrebe. Model do kojeg smo došli, a da je u ovom trenutku provodiv za dvije elektroprivrede, podrazumijeva donošenje izmjena Odluke o provedbi mjera za smanjenje troškova električne energije kućanstvima i stimuliranje energetske učinkovitosti, kaže Džindić.
Ministar najavljuje da će u razdoblju od pet mjeseci, počevši od 1. jula do 30. novembra ove godine, za korisnike subvencija na računu biti posebno iskazan iznos subvencije, koji maksimalno može biti 25,50 KM po računima EPBiH, odnosno 27 KM za EPHZHB, a u zavisnosti od utrošene električne energije.
Apelujemo na građane da električnu energiju ne troše za grijanje, jer ukoliko struja postane glavno sredstvo za tu namjenu, doći će do nestašice, ističe Andelija
Kako je za Oslobođenje jučer potvrdio resorni ministar Džindić, ova odluka bit će na narednoj sjednici federalne Vlade.
Podsjećamo, subvencioniranje koje i danas Vlada FBiH provodi traje još od 2011. i podrazumijeva iznos subvencije od 5,50 KM kod EPBiH, odnosno 7 KM za EPHZHB. Osnovni kriterij za subvenciju je potrošnja električne energije, koja mora biti ispod prosječne (ispod 268 kilovatsati mjesečno kod EPBiH, odnosno ispod 348 kilovatsati mjesečno kod EPHZHB).
Na ovu odluku osvrnuo se i Admir Andelija, generalni direktor Elektroprivrede BiH, podsjećajući na to da EPBiH iz dobiti koju uplaćuje Vladi FBiH subvencionira najugroženije kategorije stanovništva.
Na nivou jednog mjeseca to je skoro 50.000 kupaca. Ta odluka se primjenjuje jedanaest godina i to je subvencija u iznosu od 5,5 KM za sve kupce iz kategorije 50.000 koji ostvaruju potrošnju manju od 268 kilovatsati na mjesečnom nivou. Naime, 268 kilovatsati na nivou mjeseca je prosječna potrošnja u EPBiH kupaca u kategoriji domaćinstva. Mislim da će Vlada samo proširiti tu odluku na način da poveća subvenciju i to je moguće učiniti. Sredstva za to su obezbijeđena iz dobiti EP-a koju uplaćuje Vladi kao dividendu, kaže Andelija za Oslobođenje.
Apelujemo na građane da električnu energiju ne troše za grijanje, jer ukoliko struja postane glavno sredstvo za tu namjenu, doći će do nestašice, ističe Andelija
Prema njegovim riječima, EPBiH i dalje dobija spiskove iz Vlade na osnovu kojih se vrši umanjenje računa za struju za 5,5 KM.
Međutim, nije dovoljno da se bude na spisku koji dobijemo iz Vlade, već mora biti ispunjen i drugi kumulativni uslov, a to je da je potrošnja jednaka ili manja prosječnoj potrošnji u EPBiH, to znači 268 kilovatsati. Korisnici ove subvencije su penzioneri sa minimalnim penzijama i porodice koje su u stanju socijalne potrebe. Ponavljam, nije dovoljno imati minimalnu penziju, već je potrebno ispuniti i drugi uslov, a to je da je potrošnja do nivoa prosječne potrošnje. Ne možete trošiti 500, 600 ili 700 kilovatsati, a imati minimalnu penziju, naglasio je.
Dok entitetske vlasti donose mjere kojim nastoje olakšati građanima da prebrode krizu zbog inflacije, zemlje EU u posljednje vrijeme pozivaju svoje građane na štednju energije zbog energetske krize koja potresa cijeli svijet. I Andelija apeluje na naše građane da štede energiju.
Električne energije u BiH ima i pojeftina je, tako da većina našeg stanovništva smatra da je ne treba štedjeti. Međutim, mi apelujemo na to da se štedi i to znači da imamo jednu normalnu potrošnju. Ukoliko dođe do ekstremnog povećanja potrošnje električne energije, odnosno ako električna energija postane primarno sredstvo za grijanje, onda ćemo doći u ozbiljan problem. Onda ćemo doći u nestašice i u sve ostalo. Apelujemo na to da se električna energija ne troši za grijanje. Za grijanje su predviđeni plin, pelet, drva i drugi energenti i da se električna energija razumno troši. Opet kažem, štedi se samo ono što je skupo ili čega nema. Električna energija nije nijedna od te dvije kategorije u BiH, ističe Andelija.
Denis Žiško iz tuzlanskog Centra za ekologiju i energiju kaže za Oslobođenje da, kada govorimo o električnoj energiji, političari je koriste za održavanje socijalnog mira i da se dodvore glasačima.
Inače, kod nas je energija jeftinija nego što je proizvodna cijena električne energije i onda se subvencionirala. Jedini način da se počnemo odgovorno odnositi prema energiji je, ustvari, da imamo neku tržišnu – realnu cijenu električne energije, a vlasti bi trebale imati programe za socijalno ugrožene građane. Potez kojim će se stvarno pomoći socijalno ugroženim građanima da prebrode ovu krizu je izuzetno pohvalan. Programi kojim će se pomagati socijalno ugroženim kategorijama trebaju da se provode i da se ciljano pomaže tim kategorijama društva, dok ostale kategorije mogu priuštiti tržišnu cijenu energije i treba da plaćaju tu cijenu, jer će onda to pokrenuti i razmišljanje o energetskoj efikasnosti, odnosno štednji energije, pojasnio je.
Problem bh. društva, smatra naš sagovornik, niska je cijena struje zbog čega se rasipamo.
Mi smo, kao i obično, rasipnici i ponašamo se kao pijani bogataši. Kod nas je energija uvijek bila socijalna kategorija zbog populizma i zbog nesposobnosti vlade da uvede mjere kojim će odvojiti društvo na socijalno ugrožene i one koji mogu sebi to priuštiti i plaćati. Trebamo početi razmišljati o energetskoj efikasnosti i da počnemo štedjeti energiju, da se ne rasipamo. Ako se pogledaju statistički podaci, po glavi stanovnika mi trošimo višestruko više električne energije nego građani EU. Zašto? Zato što je energija jeftina. Kod nas u Tuzli dešava se, naprimjer, kad se stan previše zagrije, građani otvore prozore i puštaju da ta energija izlazi. Onda vidite kako novci izlaze kroz prozor, umjesto da se zavrne ventil i smanji potrošnja, zaključuje na kraju Žiško.
