17 Jul

Ne slažu se statistike: Entiteti tvrde da se razvijaju brže od države

Procjena ekonomskog rasta BiH u 2016. godini je za sada predmet neslaganja između državne (Agencije za statistiku BiH) i entitetskih statistika.

ntiteti tvrde da je ekonomski rast FBiH i RS-a u sva četiri kvartala bio veći u odnosu na stopu BiH, piše u Izvještaju Direkcije za ekonomsko planiranje o ekonomskim trendovima za 2016. godinu.

S jedne strane, prosjek četiri kvartalne stope na nivou BiH (BHAS) ukazuje na ukupan ekonomski rast BiH u 2016. od približno dva posto. S druge strane, ponderisani prosjek entitetskih kvartalnih stopa ukazuje na znatno višu ukupnu stopu na kraju godine od 2,7 posto. Drugim riječima, različite statističke institucije su, promatrajući skoro identične indikatore, kreirale dosta različitu sliku ukupnih ekonomskih kretanja u 2016. godini. 

"Konfuzija je još veća kada se pored pomenutog uzmu u obzir uobičajena odstupanja između dva različita metoda mjerenja ekonomske aktivnosti (prema proizvodnom i rashodovnom pristupu) kako u smislu nivoa aktivnosti, tako i stopa ekonomskog rasta. Sve ovo znatno otežava bilo kakvu ozbiljniju analizu makroekonomskih kretanja, a posebno procjene zasnovane na dostupnim statističkim pokazateljima", navodi Direkcija za ekonomsko planiranje u Izvještaju za 2016. godinu. 

Kako bi konvergirala ka evropskom prosjeku razumnim tempom (npr. dostizanje prosjeka za 30‐ak godina), Bosni i Hercgovini je potreban prosječan ekonomski rast koji je barem trostruko viši od evropskog (1,9 posto u 2016. godini) s obzirom na osnovicu koja je na nivou trećine evropskog prosjeka. Ipak, može se reći da je u 2016. ostvaren izvjestan napredak u odnosu na prethodnih pet godina, kada je prosječan godišnji ekonomski rast u BiH iznosio svega 1,5 posto. 

"Čini se da su glavni nosioci rasta u 2016. godini bili izvoz i finalna potrošnja, dok su investicije najvjerovatnije stagnirale. Povećanje domaće tražnje i izvoza su vjerovatno doveli do realnog rasta uvoza koji je uprkos izvoznom rastu (zbog dvostruko veće osnovice) doveo do realnog povećanja vanjskotrgovinskog deficita. Rast javnih prihoda od približno pet posto je prema svemu sudeći bio praćen tekućim rashodima opće vlade s obzirom na smanjenje niskogradnje u građevinarstvu, gdje opća vlada ima vodeću ulogu", navode iz Direkcije za ekonomsko planiranje. 

Ističu da su investicije nažalost u najboljem slučaju stagnirale na nivou iz 2015. godine, a na to ukazuju povećanje vrijednosti uvoza kapitalnih dobara od 2,6 posto s jedne strane te realno smanjenje građevinskih radova od 1,9 posto s druge strane. Ovako slabom trendu investicija je pored smanjenja javnih investicija zasigurno doprinijelo i smanjenje direktnih stranih investicija za skoro 11 posto u odnosu na već nizak nivo od svega 1,8 posto BDP‐a u 2015. godini.

Građevinski radovi BiH su 2016. godine bili za 1,7 posto realno niži u odnosu na prethodnu godinu. Ovo je prije svega rezultat pada u domenu niskogradnje od 4,5 posto i stagnacije u visokogradnji (zanemarivo smanjenje od 0,3 posto). Time je zapravo nastavljen negativan trend niskogradnje započet u četvrtom kvartalu 2014. godine uglavnom kao posljedica smanjenja javnih radova na cestovnoj infrastrukturi. 

Ovo je bilo nakratko zaustavljeno stagnacijom, u odnosu na prethodni kvartal, u drugom i trećem tromjesečju 2016. godine. Na žalost, u četvrtom tromjesečju je ponovo došlo do smanjenja niskogradnje od 1,2 posto u odnosu na treći kvartal, odnosno četiri posto u odnosu na isti period prethodne godine. 


 

Neobični pokazatelji

Iz Direkcije za ekonomsko planiranje navode da je dodatni udarac na nepovoljno kretanje niskogradnje predstavljalo zaustavljanje rasta visokogradnje prisutno još od 2014. godine. Naime, nakon skromnog godišnjeg povećanja u prva dva tromjesečja od 0,9 i 0,4 posto, visokogradnja bilježi negativan godišnji rast od 0,4 posto u trećem koji je intenziviran negativnom stopom od 1,9 posto u četvrtom tromjesečju.

"Ovo je pomalo neobično s obzirom na značajan rast broja završenih stanova od 35,8 posto te nezavršenih stanova od 7,1 posto. S druge strane, snažan porast izdatih odobrenja za građenje od 22 posto ukazuje na mogući rast građevinskih radova u skorijoj budućnosti. Pri tome posebno ohrabruje rast broja odobrenja u domenu niskogradnje od skoro 50 posto, prema kojm bi konačno moglo doći do skorijeg ponovnog pokretanja javnih radova u BiH", piše u Izvještaj. 

Tokom 2016. godine u Bosni i Hercegovini je registrirano povećanje obima industrijske proizvodnje od 4,3 posto u odnosu na prethodnu godinu (BHAS, 26. Januara 2017.). Ovaj rast obima proizvodnje bio je praćen i povećanjem broja zaposlenih u okviru industrije od 2,5 posto. 

Posmatrano po sektorima, na osnovu raspoloživih podataka BHAS‐a za 2016. godinu može se konstatovati da su svi sektori pozitivno doprinosili ostvarenom povećanju industrijske proizvodnje u BiH. 

Međutim, potrebno je također istaći da je rast industrijske proizvodnje u prvom polugodištu bio nošen povećanjem proizvodnje u prerađivačkoj industriji, dok je u drugom dijelu godine, kada je došlo do blagog slabljenja iste, energetski sektor nadomjestio nastale gubitke. 

Na tržištu rada u BiH tokom 2016. godine nastavljen je postepeni rast broja zaposlenih osoba. Pozitivan trend u vanjskotrgovinskoj razmjeni, rast domaće tražnje, kao i povećanje obima industrijske proizvodnje imali su veliki utjecaj na razvoj dešavanja u oblasti zapošljavanja. 

Prosječan broj zaposlenih osoba u BiH je u 2016. godini uvećan za 2,2 posto g/g i iznosi 728,6 hiljada (BHAS). Broj zaposlenih ososba je uvećan u oba bh. entiteta sa stopama rasta u FBiH 1,7 posto g/g, a u RS-u 3 posto. Iako su u pojedinim područjima djelatnosti stope rasta broja zaposlenih u BiH bile nešto veće (poput djelatnosti poslovanja nekretninama i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti), najveći doprinos rastu dale su djelatnosti prerađivačke industrije i trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala koje zajedno zapošljavaju blizu 38 posto osoba od ukupnog broja zaposlenih u BiH. 

Pored pomenutih djelatnosti, značajan doprinos rastu broja zaposlenih u 2016. godini bio je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (rast 6,6 posto g/g). Bitno je napomenuti da je broj zaposlenih u djelatnostima javne uprave i odbrane, obaveznog socijalnog osiguranja, obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite u prosjeku smanjen za 0,2 posto g/g.

Tokom 2016. godine prosječna neto plata u BiH nije se znatno mijenjala u odnosu na prethodnu godinu. Zahvaljujući smanjenju općeg nivoa cijena, realni rast prosječne neto plate bio je nešto veći u poređenju s nominalnim rastom (2,1 posto vs. 0,9 posto respektivno). Prosječna neto plata u BiH iznosila je 838 KM. Rast neto plate u BiH potpomognut je rastom plata u oba bh. entiteta. Prosječna neto plata u FBiH nominalno je uvećana za 1,1 posto g/g, a u RS-u 0,6 posto. 

Skroman međugodišnji rast prosječne neto plate posljedica je nižih (kao i negativnih) stopa rasta plata u pojedinim područjima djelatnosti. Prosječna neto plata je smanjena u područjima djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, kao i administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (‐0,6 posto g/g). 


 

Nepovoljan kreditni rejting

Najveća stopa rasta prosječne neto plate je registrovana u području djelatnosti poslovanja nekretninama (4,4 posto g/g), prerađivačke industrije (3,4 posto g/g) i umjetnosti, zabave i rekreacije (3,4 posto g/g). Bitno je napomenuti da je rast plata u pomenutim djelatnostima pratio rast broja zaposlenih osoba. U okviru djelatnosti javne uprave, zdravstva i obrazovanja prosječna neto plata nije se bitno mijenjala i u prosjeku je uvećana za 0,7 posto g/g, što je doprinijelo sporijem nominalnom rastu prosječne neto plate u BiH. 

Zbog deflacije u većini zemalja u regionu realni rast prosječne neto plate bio je veći u poređenju s nominalnim rastom. Kao i prethodnu godinu, najveća neto plata među zemljama u poređenju registrovana je u Sloveniji, dok je najniža u Makedoniji. 

Što se tiče javnih finansija, Direkcija za ekonomsko planiranje navodi da se zaduživanje putem vrijednosnih papira povećalo za 21,9 posto u poređenju s 2015. godinom. Ovaj vid zaduživanja od 2011. godine je postao popularan, ali posmatrano po kvartalima, tokom 2016. godine, znatno usporava svoj rast. 

"Usporavanje rasta je rezultat iscrpljivanja izvora finasiranja, usljed neuspješno realizovanih emisija vrijednosnih papira. Spomenute emisije su uglavnom obavljane radi osiguravanja dodatnih sredstava za finansiranje budžetskog deficita, odnosno prvenstveno radi refinansiranja nastalih obaveza iz ranijih perioda (vrijednosni papiri iz ranijih godina dolaze na naplatu, kao i obaveze proistekle iz ranije verifikovanih obaveza ‐ stara devizna štednja, ratna šteta)", navode iz Direkcije za ekonomsko planiranje. 

Tokom 2016. godine održane su 23 aukcije trezorskih zapisa (10 u RS, 13 u FBiH) i 11 aukcija obveznica (8 u RS i 3 u FBiH).

Tekući neto prilivi iz inozemstva su ostali na približno istom nivou kao i prošle godine (smanjenje od 0,5 posto g/g). U 2016. godini došlo je do pada tekućih priliva iz inozemstva od 1,3 posto u prvom redu zbog smanjenih priliva po osnovu socijalnih beneficija iz inozemstva od 2,4 posto. 

Doznake građana iz inozemstva su nastavile rast te su zabilježile porast u sva četiri kvartala 2016. godine (rast se kretao u intervalu 1,7‐4,6 posto). Doznake građana su zabilježile rast od 2,5 posto na godišnjem nivou. 

Tokom 2016. godine nastavljen je trend rasta u bh. vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni sa svijetom. Glavne karakteristike vanjskotrgovinske robne razmjene bile su povećanje obima ukupne robne razmjene, izvoza i uvoza robe, te smanjenje vanjskotrgovinskog robnog deficita i bolja pokrivenost uvoza izvozom u odnosu na prošlu godinu. Ključne determinante kretanja bh. vanjskotrgovinske robne razmjene u 2016. godini bile su jačanje poslovne aktivnosti u glavnim trgovinskim partnerima (izvozna tražnja), povećanje industrijske proizvodnje, rast domaće tražnje i nizak nivo svjetskih cijena za pojedine bh. izvozne proizvode. 

Jedan od determinirajućih faktora niskih stranih direktnih ulaganja prema BiH je svakako i nepovoljan kreditni rejting, čije bi poboljšanje trebalo da bude jedan od prioriteta. Agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Standard & Poor’s potvrdila je 09. septembar 2016. godine BiH suvereni kreditni rejting "B sa stabilnim izgledima". 

Interesantno je da su zemlje u regionu u odnosu na prošlu godinu popravile kreditni rejting, dok se u BiH nije mijenjao, tako se i dalje nalazimo u grupi zemalja koje se smatraju rizičnim za ulaganja. Od zemalja u okruženju, Hrvatskoj je unaprijeđen kreditni rejting od strane S&P sa BB‐ (negativno) na BB (stabilno), dok je Srbiji ista kreditna agencija popravila rejting BB‐ stabilno na BB‐ pozitivno (izgledi). Kreditni rejting je popravljen i Sloveniji od strane S&P A‐ pozitivno na A pozitivno.

 

(Izvor: Klix)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top