Nema odštete za žrtve ratnog silovanja

sil
I dalje se ne provodi odluka UN-a protiv BiH zbog torture u ratu, pa žrtve silovanja i nakon sudskih presuda još čekaju

U augustu 2019. godine UN-ov Komitet protiv torture je zaključio da je Bosna i Hercegovina prekršila svoje obaveze prema gospođi A, koja je 1993. godine pretrpjela silovanje. Iako je počinitelj zločina pravosnažno osuđen i obavezan na isplatu naknade štete preživjeloj, do naplate nije došlo, saopštili su iz organizacije Trial International.

OBEĆANA PODRŠKA

UN-ov Komitet protiv torture obavezuje Bosnu i Hercegovinu na to da osigura žrtvi seksualnog nasilja naknadu štete, da se žrtvi pruži odgovarajuća besplatna medicinska i psihološka pomoć, osigura javno službeno izvinjenje i uspostavi efektivni sistem reparacija na državnom nivou radi pružanja svih oblika odštete žrtvama ratnih zločina, uključujući i žrtve seksualnog nasilja te da se usvoji okvirni zakon koji bi jasno definisao kriterije za sticanje statusa žrtve ratnih zločina, uključujući seksualno nasilje, i utvrdi specifična prava zajamčena žrtvama u cijeloj državi. Više od godinu nakon što je UN-ov Komitet protiv torture zatražio navedeno od BiH, država još nije ispunila niti jednu odredbu ove odluke.

U Mišljenju Europske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u EU kriterij broj pet se odnosi na pomirenje i suočavanje s prošlošću, a pod njega se može podvesti i provedba ove odluke, ističu iz Triala


- Prošle godine u junu Trial International je u saradnji s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH organizovao sastanak na kojem se razgovaralo o implementaciji Odluke koju je donio UN-ov Komitet protiv torture. Prisutni su bili i predstavnici Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Tužilaštva BiH, predstavnici OSCE-a i Delegacije EU u BiH. Tad smo tražili podršku za implementaciju te odluke, govori Lamija Tiro, pravna savjetnica organizacije Trial International, i dodaje kako načelno ta podrška postoji.
- EU delegacija u BiH stalno ističe da je implementacija ove odluke važna u kontekstu ispunjavanja kriterija iz mišljenja Europske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u EU. Kriterij broj pet se odnosi na pomirenje i suočavanje s prošlošću, pod taj kriterij se može podvesti i provedba ove odluke. Mi smo pripremili informaciju za Vijeće ministara BiH o samoj odluci. U toj informaciji koju Vijeće ministara treba da usvoji naveden je rok od 90 dana, koji se prvenstveno odnosi na dio isplate štete, rekla je Tiro i dodala da Vijeće ministara to još nije usvojilo.

 

image

Na potezu je Vijeće ministara BiH


- BiH nema zakon na nivou države koji se odnosi na zaštitu žrtava torture, više puta se nastojao usvojiti dosad, ali nikad nije naišao na politički volju. Nisam sigurna ni da li je ikad došao na dnevni red. Postoji na nivou entiteta, ali to se tiče socijalnih naknada, pa se preživjele svrstavaju u kategoriju civilnih žrtava rata, ali to je nešto potpuno drugo, to nije naknada za ono što su preživjele i što je i sud dokazao. To je vid socijalne naknade. U Republici Srpskoj postoji Zakon o zaštiti žrtava torture RS-a, navela je Tiro i dodatno pojasnila da se šteta žrtvama mora isplatiti.
- Ovo je presuda krivičnog suda kojom je dosuđena naknada štete i one nisu tu štetu nikad uspjele naplatiti, zato što počinitelji, navodno, pravno gledano, nisu imali imovine, pojasnila je Tiro i dodala da bez obzira na to što ne postoji državni zakon, šteta se, kako kaže, mora isplatiti bar žrtvama koje su pravdu dobile i sudskim putem, jer imaju i presude i činjenice i dokaze.

 

DODATNA MIŠLJENJA

Iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH su za Oslobođenje rekli da su u prethodnoj godini proveli niz aktivnosti i “sačinili Informaciju za Savjet ministara BiH o obavezama vlasti naše države o preduzetim aktivnostima u vezi s, u tekstu, navedenom odlukom”, a sve, kako su naveli, s ciljem iznalaženja adekvatnog načina implementacije Odluke usvojene od UN-ovog Komiteta protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni i postupaka.
- Pribavljena su i mišljenja Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva finansija i trezora BiH, Ministarstva pravde RS-a i Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS-a. Sve se razmatralo na sjednici Savjeta ministara, ali je tad zaključeno da se traže i dodatna mišljenja, rekli su iz Ministarstva.