Nepunih 13 sati zasjedanja građane koštalo minimalno 2,5 miliona KM

BiH u proteklih 11 mjeseci nije dobila nijedan zakon, zahvaljujući (ne)radu svojih parlamentaraca. Ipak, to ih ne sprečava da uredno i redovno naplaćuju (ne)zasluženo i enormno visoke plate.

Oni su od oktobra prošle godine, manje-više, na “prinudnom” odmoru zbog nepostizanja političkog dogovora o formiranju Savjeta ministara BiH. Rad zakonodavne uslovljava se konstituisanjem izvršne vlasti, što nije uobičajena praksa demokratskih država, prenosi Hayat.ba.

Građani naše zemlje, podsjetimo, 7. oktobra 2018. godine direktno su izabrali 42 svoja predstavnika u “donjem domu” državnog Parlamenta, a njih još 15 sjelo je u fotelje “gornjeg doma” na osnovu indirektnog izbora iz entitetskih parlamenata.

Zastupajući, kako to vole reći, interes naroda i građana koji su im dali povjerenje, ukupno 57 izabranih predstavnika u parlamentarnim klupama provelo je nepunih 13 sati tokom proteklih devet mjeseci, otkako su preuzeli poslaničke i delegatske mandate.

Od 6. decembra, kada je održana konstituirajuća sjednica, Predstavnički dom zasjedao je ukupno četiri puta. Prema stenogramima, ove sjednice trajale su ukupno 11 sati i 26 minuta.

Sama konstituirajuća sjednica ovog doma trajala je 2 sata i 18 minuta, a na njoj su poslanici dali svečane izjave, te izabrali Kolegijum i članove Komisije za pripremu izbora Savjeta ministara BiH.

Četiri mjeseca kasnije, preciznije 11. aprila, poslanici su ponovo sjeli u parlamentarne klupe. Iako su na predviđenom dnevnom redu prve hitne sjednice bile važne teme poput pitanja migrantske krize i izbora delegacije u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, sjednica je zbog nedostatka kvoruma prekinuta nakon 37 minuta.

Na drugoj hitnoj sjednici, održanoj 14. juna, našle su se dvije tačke dnevnog reda, od kojih se jedna ponovo ticala pitanja migrantske krize, a druga aktuelne situacije u pravosudnim institucijama BiH. Tokom jednočasovne rasprave, poslanici nisu uspjeli usvojiti dnevni red zbog nepostojanja entitetske većine, te je sjednica prekinuta.

Iako po karakteru hitna, parlamentarcima se nije žurilo, pa su sjednicu nastavili dvanaest dana kasnije. Tada su u zgradi Parlamenta BiH, što u sali, što izvan nje, proveli više od sedam sati. U odnosu na prethodne sjednice, parlamentarci su bili nešto produktivniji, te su usvojili niz zaključaka u vezi sa radom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te simbolično primili k znanju Informaciju Savjeta ministara BiH u oblasti migracija u BiH u vezi s povećanim prilivom migranata.

To je bilo i posljednje zasjedanje Predstavničkog doma BiH – 26. juna. Ponovimo, za devet mjeseci od konstituisanja ovaj dom održao je četiri sjednice u ukupnom trajanju od 11 sati i 26 minuta.

Da može kraće i neefikasnije pokazao je Dom naroda BiH. Ukupno tri zasjedanja u zbiru su trajala nepunih sat i po vremena.

Ovaj dom konstituisan je 28. februara, kada su formirani klubovi naroda i izabrano rukovodstvo Doma naroda. To je ujedno bila i najduža sjednica, koja je, sudeći prema stenogramu, trajala 49 minuta, pišu Vijesti.ba.

Ubrzo nakon konstituirajuće sjednice, državni delegati su 13. marta imenovali i sekretara Doma naroda. Na toj sjednici, koja je trajala svega 13 minuta, delegat u Klubu Bošnjaka Denis Bećirović preuzeo je mandat.

Dva dana prije posljednjeg zasjedanja Predstavničkog, 24. juna trebao je zasjedati Dom naroda, kako bi delegati razmotrili imenovanje delegacije u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, te izabrali članove stalnih komisija ovog doma.

No, imajući u vidu da je na sjednicu došlo svega pet delegata, kvoruma za rad nije bilo, te je sjednica prekinuta 25 minuta nakon njenog početka.

Ponovimo, za nepunih sedam mjeseci od konstituisanja Dom naroda održao je tri sjednice u ukupnom trajanju od sat i 27 minuta.

Iako u parlamentarnim salama nisu proveli ni 13 radnih sati, državni poslanici i delegati za “mukotrpan” rad džepove su punili iznosima daleko većim od prosječnih plata. Na ime plate i naknade, prema dostupnim podacima, državnim parlamentarcima se mjesečno isplaćuje između 4.800 KM i 7.000 KM.

Uzmemo li u obzir samo minimalnu platu od 4.800 KM, te je pomnožimo sa 57 (broj parlamentaraca) i devet proteklih mjeseci, dolazimo od iznosa od gotovo 2,5 miliona KM.

Minimalno toliko koštalo je građane BiH nepunih 13 sati rada ljudi kojima su na oktobarskim izborima dali svoje povjerenje. Pri tome, BiH nije dobila nijedan novi zakon, niti izmijenila postojeće, a između ostalog, ostala je i uskraćena za glas u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope.