Uvođenje neradne nedjelje u trgovinskom sektoru u BiH otvorilo je brojna pitanja o njenim ekonomskim i socijalnim posljedicama. Dok jedni smatraju da je ova mjera unaprijedila prava radnika i omogućila im bolji kvalitet života, trgovci upozoravaju na gubitke u prometu i traže veću fleksibilnost. Posebno se postavlja pitanje kakve je posljedice odluka ostavila na Unsko-sanski kanton, s obzirom na blizinu Hrvatske, gdje građani nedjeljnu kupovinu mogu obavljati bez ovih ograničenja.
Radnička prava
Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, za „Avaz“ ističe da neradnu nedjelju prvenstveno treba posmatrati kao ostvarivanje dugogodišnjeg prava zaposlenih u trgovini na odmor, a ne isključivo kroz ekonomsku računicu. Smatra da je najvažniji rezultat ove mjere to što je najvećem broju radnika omogućeno da nedjelju provode s porodicama.
– Neradna nedjelja nikada nije bila prvenstveno ekonomska mjera i zato smatram pogrešnim njene rezultate posmatrati isključivo kroz ekonomsku računicu. Ona je bila odgovor na dugogodišnji zahtjev radnika u trgovini da imaju pravo na slobodnu nedjelju i praznike, a da se to pravo ostvari na način koji neće ugroziti poslovanje trgovaca. I upravo to je ova mjera donijela.
Uprkos brojnim kritikama i najavama da će trgovine biti zatvorene, ali da će radnici nedjeljom obavljati druge poslove, činjenica je da je ovo zakonsko rješenje omogućilo slobodnu nedjelju najvećem broju radnika u trgovini, uz izuzetke predviđene zakonom.
Za nas u Sindikatu trgovine BiH to je najvažniji rezultat. Radnici koji su godinama bili uskraćeni za mogućnost da nedjelju provedu sa svojim porodicama konačno su ostvarili to pravo.
Kada govorimo o ekonomskim efektima, važno je razlikovati stvarne, dokazive posljedice od pretpostavki i političkih interpretacija. Do danas nismo vidjeli ozbiljno empirijsko istraživanje koje bi potvrdilo razmjere negativnih ekonomskih posljedica kakvima se javnost kontinuirano plaši.
A ja zaista ne mislim da se vrijednost jednog radničkog prava može i smije mjeriti isključivo kroz pitanje koliko ono nekoga košta – govori Beširović za „Avaz“.
Govoreći o situaciji u Unsko-sanskom kantonu, Beširović ističe da je važno spriječiti podjele među radnicima i raspravu zasnivati na činjenicama, ali i upozorava na nedostatak solidarnosti između zaposlenih u javnom i privatnom sektoru.
– Kada govorimo o Unsko-sanskom kantonu, kao i o ostatku Federacije BiH, smatram da je neophodno da raspravu vratimo na teren činjenica i zvaničnih podataka. Prije nekoliko dana bila sam upravo u posjeti radnicima u ovom kantonu i izuzetno su zabrinuti zbog onoga što prate kroz medije.
Ekonomske posljedice
S druge strane, ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da je uvođenje neradne nedjelje bila jedna od najlošijih odluka vlasti u Federaciji BiH. Upozorava da su ekonomski efekti uglavnom negativni, da je došlo do pada prodaje te da su ograničenja pogodila i male trgovce i porodične biznise.
– Ovaj potez neradne nedjelje jedan je od najvećih promašaja odlazećih vlasti u Federaciji BiH. Bilo je, naravno, i većih kada je riječ o ekonomskim štetama, ali ovo je jedan od najapsurdnijih poteza koji zaista nije imao nikakvo ekonomsko opravdanje, nikakvu ekonomsku logiku i njegovi efekti su mahom negativni.
Jedini pozitivni efekti te mjere su za one rijetke trgovce koji su bili zaista potpuno nezakonito eksploatisani i koji nisu imali nikakve mogućnosti odmora tokom sedmice.
Međutim, ako je takvih bilo, to je potpuno nezakonito i tu su inspekcije morale primijeniti Zakon o radu, sankcionisati takve poslodavce i osigurati da radnici ne budu eksploatisani.
Za većinu radnika koji su svakako imali određene slobodne dane, samo to nije uvijek bila nedjelja, razlike su manje-više kozmetičke u pozitivnom smislu, a s druge strane su negativne razlike za same radnike u tome što im nije, opet u skladu sa zakonom, omogućeno da po želji, ako rade nedjeljom, budu za to mnogo više plaćeni nego ostalim danima, kao što im je umanjena i pregovaračka moć, s obzirom na to da su poslodavci, posebno u velikim trgovačkim lancima, na ovaj način smanjili potrebu za radnicima i samim time smanjili mogućnost povećanja njihovih plaća, odnosno mogućnost da ti radnici u stvari zahtijevaju i bolje uslove i bolje plaće.
Kad je riječ o ekonomskim efektima, definitivno je došlo do pada prodaje u trgovinama u Federaciji.
Mali trgovci
Gavran posebno upozorava da zabrana rada nedjeljom ne pogađa samo velike trgovačke lance već i male trgovine i porodične biznise, kojima je onemogućeno da samostalno odlučuju o svom poslovanju.
– Sve je održivo prisilno, međutim, na ovaj način se ubijaju i male trgovine, porodični biznisi koji žele da rade, koji jednostavno sami sebi su poslodavci i oni su nasilno spriječeni u tome.
Foto:Facebook
