Izraelski zvaničnici izražavaju zabrinutost zbog mogućeg američko-iranskog sporazuma, dok raste nezadovoljstvo u Jerusalemu zbog smjera kojim Trump vodi pregovore s Teheranom
Američko-izraelski savez, koji su predsjednik SAD-a Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu početkom godine predstavljali kao nikad snažniji, suočava se s novim izazovima zbog pregovora Washingtona i Teherana o okončanju rata. Dok Bijela kuća sve više naglasak stavlja na diplomatiju, u izraelskom vrhu raste zabrinutost zbog mogućeg ishoda pregovora.
Prema navodima CNN-a, Netanyahu je u privatnim razgovorima priznao da Izrael ima ograničen utjecaj na američko-iranske pregovore. Od uspostavljanja početnog prekida vatre u aprilu, izraelski premijer zagovara nastavak vojnog pritiska na Iran, smatrajući da bi takav pristup mogao dovesti do slabljenja ili pada iranskog režima. Međutim, administracija predsjednika Trumpa kreće se u drugačijem pravcu.
Izraelski zvaničnici strahuju da bi eventualni sporazum mogao ostaviti neriješenim pitanja iranskih zaliha obogaćenog uranija, balističkog programa i regionalnih saveznika Teherana, dok bi istovremeno došlo do ublažavanja ekonomskog pritiska na Iran. Jedan izraelski zvaničnik rekao je za CNN da postoji zabrinutost da bi Washington mogao prihvatiti privremeni sporazum koji ne bi garantovao uklanjanje uranija iz Irana. Teheran je više puta poručio da pitanje njegovih zaliha visoko obogaćenog uranija nije dio privremenog sporazuma koji se trenutno razmatra.
Trump je ranije izjavio da bi taj materijal trebao biti uklonjen iz Irana i prebačen u Sjedinjene Američke Države, ali je kasnije signalizirao određenu fleksibilnost po tom pitanju. Američki i izraelski zvaničnici upozoravaju da bi takav pristup mogao ostaviti otvoren put prema razvoju nuklearnog oružja. Dodatne tenzije izaziva i situacija u Libanu. Iran, prema navodima izvora, traži da eventualni sporazum uključi i prekid vatre u Libanu, gdje su Sjedinjene Američke Države već ograničile određene izraelske vojne aktivnosti. U međuvremenu je Hezbollah pojačao napade dronovima na izraelske položaje i naselja uz sjevernu granicu.
Netanyahu je posljednjih dana naredio proširenje vojnih operacija u Libanu, ističući da Izrael mora zadržati slobodu djelovanja protiv svih prijetnji. Istovremeno, suočava se s pritiscima političkih protivnika i partnera iz vlastite koalicije. Ministri Itamar Ben Gvir i Bezalel Smotrich pozvali su na snažniji vojni odgovor, dok je Ben Gvir zatražio od premijera da se otvoreno suprotstavi Trumpovoj politici.
Za razliku od perioda administracije Baracka Obame, kada je Netanyahu vodio javnu kampanju protiv nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015. godine, sada izbjegava direktan sukob s američkim predsjednikom. Izraelski izvori navode da odgovornost za smjer pregovora sve više pripisuje američkim pregovaračima Jaredu Kushneru i Steveu Witkoffu. Sagovornici upoznati s američko-izraelskim razgovorima tvrde da je Trump procijenio kako mu politički šteti percepcija da izraelski premijer određuje američku politiku prema Bliskom istoku te da je odlučio pokazati da ključne odluke donosi Washington.
Trump je prošle sedmice dodatno podstakao takve ocjene izjavom da je Netanyahu „dobar momak“ koji će učiniti ono što mu kaže. CNN podsjeća da ovo nije prvi put da Trump zaustavlja vojne operacije koje je podržavao Netanyahu. Slične situacije ranije su se dogodile u Gazi, Iranu i Libanu, gdje je američki predsjednik insistirao na prekidima sukoba uprkos željama izraelskog premijera da se operacije nastave.
Kritičari Netanyahua smatraju da nije uspio vojne uspjehe pretvoriti u dugoročne strateške rezultate. Bivši izraelski sigurnosni zvaničnik ocijenio je da Iran i dalje ostaje na vlasti, da nuklearni program nije riješen, te da saveznici Teherana, uključujući Hezbollah i Hamas, nastavljaju djelovati u regionu. Ishod pregovora mogao bi imati i značajne političke posljedice za Netanyahua pred predstojeće izbore. Njegova strategija prema Iranu trebala je biti jedan od ključnih elemenata političkog naslijeđa nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
Anketa Instituta za studije nacionalne sigurnosti pokazala je da 45 posto Izraelaca smatra da je situacija s Iranom danas lošija nego prije oktobra 2023. godine, dok 31 posto vjeruje da je došlo do poboljšanja. Gotovo polovina ispitanika smatra da Izrael vjerovatno neće pobijediti ili je već izgubio rat protiv Irana, dok 41 posto ostaje optimistično.
Izraelski izvori navode da Trump nastoji nadoknaditi nezadovoljstvo u Jerusalemu pritiskom na Saudijsku Arabiju i druge zaljevske države da prošire proces normalizacije odnosa s Izraelom kroz Abrahamove sporazume. Također se spominje mogućnost dodatne političke podrške Netanyahuu kroz predsjedničku posjetu, javne poruke podrške ili nove odbrambene sporazume.
Ipak, pojedini analitičari smatraju da bi eventualni sporazum s Iranom mogao predstavljati ozbiljan udarac za politički identitet izraelskog premijera, koji je više od tri decenije svoju karijeru gradio na tvrdnji da se iranske nuklearne ambicije mogu zaustaviti samo stalnim pritiskom, vojnom silom i bliskom saradnjom sa Sjedinjenim Američkim Državama.
