Niko nije proglasio krizu, ali ljudi se već pripremaju: Šta se krije iza novog trenda?

U trgovinama širom svijeta raste potražnja za hranom dugog roka trajanja, vodom, agregatima i opremom za slučaj nestanka električne energije. Prizori podsjećaju na početak pandemije, ali ovog puta nema proglašenog izvanrednog stanja niti jednog konkretnog događaja koji bi objasnio zabrinutost. Istovremeno, evropske države sve ozbiljnije pozivaju stanovništvo da se pripremi za moguće krizne situacije.

Prije šest godina ljudi su u trgovinama tražili posljednje vreće brašna, pakete toaletnog papira i boce ulja. Vijesti o širenju koronavirusa izazvale su strah od nestašica, zatvaranja granica i prekida opskrbe. Danas se u pojedinim dijelovima svijeta ponovo bilježi povećana kupovina osnovnih životnih namirnica, ali okolnosti su znatno drugačije.

Nema pandemije koja je zaustavila svijet. Trgovine rade, roba stiže, a opskrbni lanci uglavnom funkcioniraju. Ipak, dio stanovništva odlučio je ne čekati da se nešto dogodi.

U Sjedinjenim Američkim Državama raste interes za flaširanu vodu, trajnu hranu, agregate i opremu koja omogućava kuhanje u slučaju nestanka električne energije. Američki trgovački div Walmart zabilježio je povećanu potražnju za plinskim bocama i opremom za kampiranje. Slične promjene primijećene su i kod drugih velikih trgovaca.

Ono što posebno privlači pažnju jeste činjenica da se kupci ne pripremaju samo za moguću nestašicu hrane. Sve više ih razmišlja o situacijama u kojima bi moglo doći do prekida električne energije, interneta, bankarskih usluga ili drugih sistema bez kojih je svakodnevni život danas gotovo nezamisliv.

Dovoljno je zamisliti samo jedan dan bez struje i interneta. Bankomati ne rade, kartično plaćanje je otežano, mobilni telefoni ostaju bez baterije, a informacije o tome šta se događa teško dolaze do građana. Ako takva situacija potraje, problem više nije samo kako napuniti telefon nego i kako nabaviti hranu, vodu ili lijekove.

Upravo zbog takvih mogućnosti sve veći broj ljudi odlučuje imati barem osnovne zalihe u vlastitom domu.

Dodatnu zabrinutost izazvale su informacije koje su se širile društvenim mrežama. Nakon pojedinih poruka američkih vojnih institucija o pripravnosti, na TikToku i drugim platformama pojavile su se tvrdnje o navodnom velikom nestanku električne energije koji bi mogao trajati čak 90 dana.

Za takve tvrdnje nema vjerodostojnih dokaza, ali to nije spriječilo njihovo širenje.

Analitičar RBC Capital Marketsa Nik Modi upozorio je da kombinacija službenih kampanja o kriznoj pripravnosti i uznemirujućih objava na društvenim mrežama mijenja ponašanje potrošača. Ono što se donedavno smatralo pretjeranim pripremanjem za najgore scenarije postaje sve prihvatljivije i među običnim kupcima.

Posebno je zanimljivo da slične poruke posljednjih mjeseci dolaze i od evropskih institucija.

Evropska komisija početkom novembra predstavila je dodatne smjernice kojima se građani pozivaju da budu spremni na izvanredne situacije. Jedna od najvažnijih preporuka jeste da svako domaćinstvo raspolaže osnovnim potrepštinama dovoljnim za najmanje 72 sata.

To podrazumijeva zalihe pitke vode, hrane koja može duže stajati, neophodnih lijekova, baterijskih lampi, rezervnih baterija, prijenosnih punjača, gotovine i osnovnih dokumenata. Preporučuje se i unaprijed pripremljen ruksak s najvažnijim stvarima koji se može brzo ponijeti u slučaju evakuacije.

Tri dana nisu odabrana slučajno. U slučaju velikih poplava, zemljotresa, nestanka električne energije ili drugih nesreća, nadležnim službama može biti potrebno određeno vrijeme da uspostave redovnu pomoć i snabdijevanje stanovništva.

Evropske preporuke zato ne predstavljaju upozorenje da se neka konkretna katastrofa približava, nego pokušaj da građani budu manje ovisni o hitnoj pomoći u prvim satima krize.

Međutim, činjenica da se o takvim pripremama danas govori na najvišem institucionalnom nivou pokazuje koliko se promijenilo razmišljanje o sigurnosti.

Nekada su se kućne zalihe uglavnom povezivale s ratnim vremenima, udaljenim područjima ili ljudima koji su očekivali velike katastrofe. Danas se o njima govori u evropskim strategijama, vladinim kampanjama i ekonomskim analizama.

Promjene su već vidljive i u Velikoj Britaniji.

Nakon pokretanja državne kampanje kojom se stanovništvo poziva na pripremu za izvanredne situacije, trgovci su prijavili povećanu prodaju konzervirane hrane i trajnog mlijeka. Prema podacima britanskog Ureda za nacionalnu statistiku, ukupna maloprodaja u oktobru porasla je za 0,7 posto u odnosu na septembar.

Iako se taj rast ne može pripisati isključivo stvaranju zaliha, podaci pokazuju da su službene preporuke utjecale na odluke dijela kupaca.

Ekonomisti pritom upozoravaju na još jednu posljedicu. Kada domaćinstva odjednom kupe veće količine namirnica, u narednim sedmicama mogu trošiti manje. Zbog toga kratkotrajan rast prodaje ne mora značiti dugoročno povećanje potrošnje.

A šta sve ovo znači za Bosnu i Hercegovinu?

Na našim prostorima stvaranje kućnih zaliha nikada nije bilo potpuno nepoznato. Generacije koje pamte rat, nestašice, redukcije vode i električne energije dobro znaju koliko nekoliko osnovnih namirnica može značiti kada normalan život iznenada stane.

I iskustva velikih poplava, snježnih nepogoda i drugih prirodnih nesreća pokazala su da čak i relativno kratki prekidi u snabdijevanju mogu izazvati ozbiljne probleme.

Ipak, trenutno nema pouzdanih pokazatelja da se u Bosni i Hercegovini događa masovna panična kupovina kakva je zabilježena na početku pandemije.

To ne znači da pitanje krizne pripravnosti nije važno. Naprotiv, događaji u svijetu ponovo otvaraju pitanje koliko su domaćinstva spremna na nekoliko dana bez redovnog snabdijevanja električnom energijom, vodom ili osnovnim namirnicama.

Istovremeno, važno je razlikovati razumnu pripremu od nepotrebnog gomilanja robe. Kupovina velikih količina hrane zbog neprovjerenih informacija može stvoriti upravo one kratkotrajne nestašice kojih se građani plaše.

Svijet je posljednjih godina prošao kroz pandemiju, ratove, energetsku krizu, poremećaje međunarodne trgovine i sve češće ekstremne vremenske prilike. Svaki od tih događaja pokazao je koliko se brzo okolnosti mogu promijeniti i koliko svakodnevni život zavisi od sistema koji se uglavnom uzimaju zdravo za gotovo.

Zbog toga današnje gomilanje zaliha ne treba automatski tumačiti kao dokaz da se sprema nešto veliko. Mnogo je vjerovatnije da dio stanovništva, nakon iskustava iz prethodnih godina, više ne želi biti potpuno nepripremljen.

Ipak, ostaje zanimljiva činjenica da se gotovo istovremeno u različitim državama govori o rezervama hrane, vode, lijekova i opreme za slučaj prekida osnovnih usluga.

Niko nije objavio da dolazi nova globalna kriza. Nema ni potvrde da će doći do velikih nestašica ili dugotrajnog nestanka električne energije.

Ali očigledno je da se odnos prema mogućim krizama promijenio.

Nekada su ljudi stvarali zalihe kada bi kriza već počela. Danas ih sve češće stvaraju upravo zato što ne znaju kada bi sljedeća mogla doći.




Foto: Ilustracija/Cazin.net