Podsjetimo da se radi o Prijedlogu budžeta za 2026. godinu u iznosu od skoro devet milijardi KM i stupit će na snagu tek kada ga usvoji i Dom naroda.
"Želim se ovim putem zahvaliti svim zastupnicima koji su svojom podrškom prijedlozima Vlade Federacije omogućili veće penzije, budžet kojim potvrđujemo predanost poboljšanju životnog standarda i rast podrške svim socijalno osjetljivim kategorijama, te Zakon o fiskalizaciji transakcija kojim štitimo budućnost naše djece. To činimo uvođenjem po prvi put mehanizma kojim beskompromisno ogroman novac iz sivih i crnih tokova vraćamo u legalne okvire, u okvire servisa za građane umjesto servisa bogaćenja pojedinaca koji izbjegavaju zakonske obaveze", naveo je on.
Poručio je kako se radi o "velikoj pobjedi svakog čovjeka u FBiH, svakog zastupnika koji je podržao ova životno važna rješenja, pobjeda naših građana koji su ranijim lošim rješenjima bili uskraćeni za dostojanstveno starenje i za dostatne penzije, ovo je na koncu pobjeda države nad sivilom bezakonja".
"Duboko vjerujem da će stopama zastupnica i zastupnika krenuti i njihove kolegice i kolege u Domu naroda kako bi se potvrdile odluke Zastupničkog doma i stupile na snagu", istakao je on.
Podsjetimo da se radi o usvajanju Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, između ostalog, koji donosi značajne izmjene u načinu obračuna minimalne penzije za one koji nemaju 40 godina radnog staža.
Prema ovom prijedlogu zakona definiše se da "najniža starosna penzija zavisi od dužine penzijskog staža i određuje se u procentu od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava."
Novi model, odnosno formula za usklađivanje penzija, kombinuje rast prosječnih plaća, umjesto BDP-a, i rast indeksa potrošačkih cijena u omjeru 60/40 ili 40/60, u zavisnosti od povoljnijeg faktora za penzionere.
Prema usklađivanju od 1. januara 2026. godine penzije će se uvećati za gotovo 11,6 posto.
Dalje se definiše da za manje od 20 godina penzijskog staža, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije prethodne godine, za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 25 godina ne može biti niža od 65 posto od prosječne penzije, za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina ne može biti niža od 70 posto prosječne penzije, za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina ne može biti niža od 75 posto prosječne penzije, za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina ne može biti niža od 85 posto prosječne penzije, a za 40 godina penzijskog staža i više, ne može biti niža od 95 posto prosječne penzije isplaćene godinu ranije.
Foto: Instagram/nermin__niksic