Svjetsko tržište energije ponovo ulazi u period ozbiljne nestabilnosti, a posljedice takvog razvoja vrlo brzo mogu stići i do Bosne i Hercegovine.
Nafte za sada ima dovoljno da se izbjegne potpuni poremećaj u snabdijevanju, ali cijeli sistem postaje sve skuplji i nesigurniji. Transport energenata poskupljuje, rafinerije su pod pritiskom, a dva ključna pomorska pravca na Bliskom istoku ponovo su u središtu sigurnosne krize.
Prema analizi Reutersa objavljenoj 5. oktobra, izvoz nafte s Bliskog istoka posljednjih sedmica djelimično se oporavio, ali se tržište uprkos tome nije potpuno smirilo.
Problem više nije samo u tome koliko se nafte proizvodi. Potrebno ju je sigurno transportovati, osigurati tanker, dopremiti do rafinerije, preraditi i tek onda poslati krajnjem kupcu.
Upravo je taj lanac danas pod sve većim pritiskom.
Dva ključna prolaza ponovo pod rizikom
Hormuški tjesnac jedna je od najvažnijih energetskih ruta na svijetu. Kroz njega prolaze ogromne količine nafte i plina iz zemalja Perzijskog zaljeva.
Na drugoj strani Arapskog poluotoka nalazi se Bab el-Mandeb, prolaz koji povezuje Crveno more s Indijskim okeanom i predstavlja jednu od najvažnijih trgovačkih ruta između Evrope i Azije.
Nova eskalacija sukoba u Jemenu ponovo je povećala rizik za plovidbu tim područjem.
Ako jedan od tih prolaza postane nesiguran, brodari još mogu tražiti alternativne pravce.
Ako su ugrožena oba, problem postaje znatno ozbiljniji.
Duže rute, skuplje osiguranje i veći troškovi goriva povećavaju cijenu transporta, a taj trošak prije ili kasnije završi u cijeni robe.
Dizel je posebno osjetljiva tačka
Dok se najveća pažnja obično usmjerava na cijenu barela sirove nafte, mnogo veći problem za svakodnevni život može biti cijena dizela.
Dizel je ključan za cestovni transport, poljoprivredu, građevinarstvo i veliki dio industrije.
Kamioni koji dopremaju robu u Bosnu i Hercegovinu uglavnom koriste dizel.
Isto važi za veliki broj traktora, kombajna, autobusa, dostavnih vozila i građevinskih mašina.
Zbog toga rast cijene dizela ne ostaje samo na benzinskim pumpama.
On se vrlo brzo prelijeva na ostatak privrede.
Skuplji transport znači veći trošak za uvoznike, trgovce i proizvođače.
A kada firme više plaćaju prijevoz robe, dio tog troška najčešće se prenosi na krajnje kupce.
Za BiH je to posebno važno
Bosna i Hercegovina je izrazito zavisna od uvoza naftnih derivata.
Zbog toga domaće tržište ne može ostati izolovano ako cijene goriva na međunarodnom tržištu snažno porastu.
Promjene na velikim evropskim tržištima prije ili kasnije odražavaju se i na cijene na benzinskim pumpama u BiH.
A gorivo je samo prvi dio priče.
Ako transport postane skuplji, rastu i troškovi dopreme hrane, građevinskog materijala, namještaja, industrijske robe i brojnih drugih proizvoda.
BiH pritom veliki dio robe uvozi, što znači da rast međunarodnih transportnih troškova može imati dodatni utjecaj na domaće cijene.
Prvi udar osjetili bi prijevoznici i privreda
Među prvima bi eventualni duži rast cijene dizela osjetili prijevoznici.
U međunarodnom transportu gorivo predstavlja jedan od najvećih pojedinačnih troškova.
Ako cijena dizela snažno poraste, prijevoznici teško mogu dugoročno sami podnijeti taj trošak.
Cijene prijevoza tada rastu.
Nakon toga veći račun dolazi proizvođačima i trgovcima, a konačno i građanima.
Sličan problem postoji u poljoprivredi.
Traktori i druge poljoprivredne mašine troše velike količine goriva, pa rast cijene dizela direktno povećava troškove proizvodnje hrane.
Ako takvo stanje potraje, pritisak na cijene domaćih poljoprivrednih proizvoda postaje sve veći.
Građevinski sektor također bi mogao osjetiti udar
Veće cijene goriva povećavaju i troškove građevinskog sektora.
Bageri, kamioni, dizalice i druga teška mehanizacija veliki su potrošači goriva.
Uz to, veliki dio građevinskog materijala mora se transportovati na velike udaljenosti.
Ako poskupi i proizvodnja i transport, pritisak na cijene gradnje raste.
To se može odraziti na cijene novih stanova, infrastrukturnih projekata i privatne gradnje.
Novi problem za inflaciju
Bosna i Hercegovina je već prošla kroz snažan period rasta cijena hrane, energije i osnovnih životnih troškova.
Novi energetski šok mogao bi ponovo pojačati inflatorne pritiske.
Važno je, međutim, naglasiti da rast cijene goriva ne znači automatski jednak rast cijena svih proizvoda.
Ako dizel poskupi deset posto, to ne znači da će hrana ili druga roba automatski poskupjeti isto toliko.
Utjecaj zavisi od toga koliki udio transport i energija imaju u ukupnom trošku proizvodnje.
Ali ako visoke cijene potraju mjesecima, njihov utjecaj postaje sve vidljiviji.
Saudijska Arabija pod pritiskom
Dodatnu neizvjesnost stvara položaj Saudijske Arabije.
Kraljevstvo godinama koristi veliki East-West naftovod kako bi smanjilo zavisnost od Hormuškog tjesnaca.
Naftovod omogućava preusmjeravanje dijela nafte prema obali Crvenog mora.
Međutim, posljednji napadi pokazali su da ni ta infrastruktura nije potpuno sigurna.
Istovremeno se pogoršala situacija u Jemenu, čime raste rizik i za Bab el-Mandeb.
To ne znači da je Saudijska Arabija odsječena od svjetskog tržišta.
Ali pokazuje koliko je globalni energetski sistem osjetljiv kada nekoliko ključnih tačaka istovremeno dođe pod pritisak.
Nema razloga za paniku, ali rizik postoji
Za sada nema govora o potpunom energetskom slomu.
Nafta i dalje stiže na tržište, tankeri plove, a velike države imaju strateške rezerve koje mogu koristiti u slučaju ozbiljnijih poremećaja.
Postoje i drugi veliki proizvođači i rafinerijski centri koji mogu povećati isporuke.
Ali problem je što globalno tržište ima sve manje prostora za novi veliki poremećaj.
Dugotrajniji prekid važnog pomorskog pravca, novi napadi na rafinerije ili ozbiljnije smanjenje proizvodnje mogli bi ponovo snažno podići cijene.
A za građane Bosne i Hercegovine tada najvažnija vijest ne bi bila koliko košta barel nafte na svjetskim berzama.
Mnogo važnije bilo bi koliko košta litar dizela na pumpi.
Jer upravo od te cijene zavise troškovi kamiona koji dovozi robu u prodavnicu, traktora koji proizvodi hranu, autobusa koji prevozi putnike i mašina koje rade na gradilištima.
Ako energetska kriza potraje, njene posljedice neće ostati hiljadama kilometara daleko.
Vrlo brzo mogu završiti na računima građana u Bosni i Hercegovini.
Foto: Ilustracija/Cazin.net
