Ovo je stara priča, ali nije bilo volje za njenim rješavanjem u prošlom mandatu. Naime, nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine odredbe Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA), koje se odnose na tajno prikupljanje podataka, za koje je potrebno sudsko ovlaštenje, proglasio neustvanim, izmjene tog zakona trebali su usvojiti poslanici u Parlamentu BiH. Cijela priča stoji već dvije godine
I ranije je Vijeće ministara BiH zatražilo da se te izmjene razmatraju po hitnom zakonodavnom postupku imajući u vidu činjenicu da Ustavni sud postojeće odredbe Zakona može staviti van snage, zbog čega bi mogao nastupiti pravni vakuum. No, to se nikada nije desilo.
Ustavni sud reagirao je po apelaciji dopredsjedavajuće Predstavničkog doma Borjane Krišto, a novi zakon propisuje da nalog za prisluškivanje mora sadržavati vrstu komunikacije koja se namjerava prisluškivati, vrstu informacija, evidencija, dokumenata koji se moraju prikupiti, te ovlaštenja koja će se primijeniti u te svrhe.
Nalog može biti odobren za period do 60 dana, a u slučaju potrebe za produženjem mjera. Na pisani obrazloženi prijedlog generalnog direktora OSA-e sudija može produžiti važnost naloga na dodatne periode od po 30 dana, s tim da odobrene mjere mogu trajati ukupno najduže 48 mjeseci.
Ustavni sud BiH 2017. godine prihvatio je apelaciju Krišto i proglasio neustavnim tri odredbe člana 78. Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji.
