Nužda zakon mijenja -hoće li ipak migranti u privatne objekte?

Da li privremeni centar za migrante, u kojeg bi bili smješteni migranti i izbjeglice iz Mirala, Bire i sa Vučjaka, baš mora biti u vlasništvu države? Ko je dao dozvole za otvaranje trenutno postojećih privremenih centara?

U USK postoje četiri migrantska centra, osim nekadašnjeg bihaćkog Đačkog doma, svi su u privatnom vlasništvu, a to su Bira, Sedra i Miral. Velečevo kod Ključa i Vučjak su šatorska naselja. Kada se o upravljanju govori Vučjak je ni na nebu ni na zemlji, a tu nerijetko boravi i po 800 ljudi. Bihaćki Crveni križ i Grad Bihać obezbjeđuju po jedan obrok dnevno, MUP USK održava sigurnost, a međunarodne organizacije koje se bave humanošću , te migrantima i izbjeglicama, ignorišu postojanje kampa.

Bira, Miral i Sedra smješteni su u privatnim objektima koji su formirani u privremene prihvatne centre. Osim toga, zajedničko im je što su sva tri bili dio političke volje Vijeća ministara BiH, odnosno ministri ove države su dali svoj politički blagoslov kako bi ovi centri zaživjeli. Ovo je za emisiju emitovanu na FTV-u rekao Peter Van Der Auweraert, šef IOM-a za BiH, UN-ove organizacije koja brine o migrantima i izbjeglicama. Dok se to pravno ne riješi, mi ne možemo početi djelovati, objašnjava Van Der Auweraert. Suštinski, ovom izjavom Van Der Auweraert je i državnim i kantonalnim vlastima ukazao pokazao izlazna vrata iz sadašnje pat pozicije.  Ali, i prebacio lopticu odgovornosti na državu, koja je nerijetko bila slijepac u skoro trogodišnjoj migrantskoj krizi koja najviše pogađa Krajinu.

Logično je onda pitanje, zašto politički blagoslov nije dat i za Medeno polje ili lokaciju Lipa iznad Bihaća, koji su bili prijedlozi Vlade USK-a, odnosno Grada Bihaća? Prema priči prezentiranoj u emisiji, vidjelo se da stavovi IOM-a postaju labaviji po pitanju „moranja“ smještanja migranata, ali isključivo u objekte u vlasništvu države. Obzirom da je zima na pragu, da je Vučjak apsolutno neuslovan za boravak ljudi zimi, jer se pod 1., nalazi podno planine Plješevice, pod 2. nema čvrstih objekata koji bi se mogli ugrijati, te pod 3. bihaćki Crveni križ ne može se finansijski nositi sa ovom situacijom, pa migrantima jedva obezbjeđuju minimum higijenskih namirnica, a uspiju pripremiti samo jedan obrok dnevno. Podsjetimo, Vučjak za IOM ne postoji, pa stoga i ne daju ni marke za njegovo funkcionisanje.

Zahtjev vlasti u Kantonu je da se Bira i Miral rasformiraju, prvenstveno zbog sigurnosne situacije, a da se migrante koji tu borave premjesti u neki novi centar, ali isključivo izvan gradskih područja. U te, za sada imaginarne centre bili bi smješteni i ljudi sa Vučjaka i iz Velečeva.

KOJE SU OPCIJE?

„Dozvolu za pokretanje novog kampa za migrante mogu dati i vlasti ove države, odnosno Vijeće ministara. Na koncu, pitanje migracija je pod ingerencijom države, a ne kantona. Mi smo dosadašnjom brigom o migrantima i nošenja sa situacijom u kojoj smo imali malo ili nimalo pomoći, sačuvali obraz Bosne i Hercegovine“ tvrdi ministar unutrašnjih poslova USK Nermin Kljajić. Niti jedna druga zajednica koja se nalazi na migrantskoj ruti nije, kako je dogovoreno u Briselu, ponudila lokaciju za izgradnju kampa za migrante i izbjeglice. U Krajini očigledno se nudi i dalje Medeno Polje, a kako saznajemo i objekti kod Bosanske Krupe. U tom slučaju, u dva kampa mogli bi biti smješteni svi migranti iz Bire, Mirala, Velečeva i Vučjaka. Hoće li tvrdo NE međunarodnih organizacija, omekšati pa će biti po narodnoj poslovici „nužda zakon mijenja“? I da li će se bh.vlasti prema Krajini odnositi kao maćeha ili majka?

Svakodnevno u Bihać talgo vozom prostiže oko 150 ilegalnih migranata i izbjeglica. Mnogi od njih se nikad ne prijave u kampove, smještaj pronalaze ili u praznim kućama i građevinama, a neki i plate boravište. Za sada je oko 2000 ljudi u USK-a iz migranstke populacije, bez normalnog smještaja, obroka, higijenskih potrepština.

Image