Slučaj Cazin otvorio pitanje koje se u javnosti zaobilazi: Ko je sve predavao i na Univerzitetu u Bihaću?
Dok se javnost bavi nepravosnažnom presudom profesorici Nerminu Hadžigrahiću iz Tuzle, ostaje pitanje njenog eventualnog angažmana na Univerzitetu u Bihaću, ali i odgovornosti institucija koje su godinama angažirale nastavni kadar.
Općinski sud u Cazinu osudio je Hadžigrahić na godinu zatvora zbog produženog krivičnog djela krivotvorenja službene isprave.
Prema optužnici, u periodu od 2017. do 2019. godine ovjeravala je ispitnu dokumentaciju s neistinitim podacima, uključujući evidencije da su studenti polagali ispite koje, prema navodima optužbe, nisu ni polagali. Presuda nije pravosnažna.
Mediji su uglavnom izvještavali o njenom angažmanu na Visokoj međunarodnoj školi Cazin.
Međutim, otvara se pitanje je li predavala i na Univerzitetu u Bihaću, odnosno njegovim zdravstvenim studijima. Ako jeste, u kojem periodu, na kojim predmetima i jesu li nakon objave presude provedene bilo kakve provjere?
Dodatnu pažnju izazvala je objava profesora Adnana Ćehajića s Fakulteta zdravstvenih studija Univerziteta u Bihaću. On je izrazio žaljenje zbog slučaja i naveo da se slični propusti nisu mogli dogoditi dok je obavljao funkciju prodekana za nastavu i studentska pitanja.
Drugi važan dio priče odnosi se na profesora dr. Refika Ćatića, uglednog stručnjaka iz oblasti pedagogije i psihologije, koji je bio angažiran na Univerzitetu u Bihaću, a njegovo ime pojavilo se i u predmetu „Pero“, povezanom s istragama o izdavanju diploma na Visokoj međunarodnoj školi Cazin.
Navodi iz tog predmeta moraju se posmatrati u skladu s presumpcijom nevinosti. Potvrđena optužnica nije dokaz krivice. Ipak, slučaj otvara pitanje profesionalnih veza između visokoškolskih ustanova, načina angažiranja nastavnika i kontrole zakonitosti nastavnog procesa.
Ko je provjeravao ispitnu dokumentaciju? Ko je nadzirao rad nastavnika? Jesu li nadležne institucije reagirale na eventualne nepravilnosti i postoje li podaci koji bi javnosti pružili potpuniju sliku?
Univerzitet u Bihaću i nadležne obrazovne institucije trebali bi odgovoriti na ova pitanja i pojasniti angažman nastavnika, provedene kontrole i eventualne mjere koje su poduzimane.
Ako je slučaj Cazin otvorio pitanje zakonitosti stjecanja diploma i odgovornosti nastavnog kadra, onda se priča ne može završiti samo na imenima koja su već dospjela u medije.
Javnost zaslužuje cjelovitu sliku: ko je predavao, ko je kontrolirao nastavni proces i jesu li pravila jednako vrijedila za sve.
