Odlazak 'tetke iz Njemačke': Balkan oplakuje ženu koja je spasila preko 500.000 Balkanaca

asd
Geopolitički meridijani ponovo su tektonski potrešeni. Razlog se krije u odlasku najmoćnije žene svijeta sa političke scene, 'čelične kancelarke' koja je svoju moć crpila iz ekonomskih rezultata, pretvorivši Njemačku u vodeću ekonomiju Starog kontinenta.

U našem jeziku za Merkelovu se uvriježio epitet ‘tetka iz Njemačke’, što se može povezati sa činjenicom da su mnoge bh. porodice svoje egzistencijalno utočište pronašle upravo u obećanoj germanskoj zemlji.

POTPUNO IZLJEČENJE SRPSKO-ALBANSKIH ODNOSA

Poput svojevrsnog ‘balkanskog tutora’, Merkelova je važila za političarku koja se na Balkanski poluotok poziva isključivo kada treba rješavati nagomilane ekonomsko-socijalne, tranzicijske i političke probleme. I doista je u tome bila efikasna: samo tokom prvih šest mjeseci ove godine BiH je ostala bez 85.000 stanovnika, mahom mladih. Ne treba biti pretjerano vidovit pa zaključiti za koju su evropsku prijestolnicu pretežno čekirane avionske i bus karte.

Brandenburška kapija širokogrudno dočekuje našu visokoobrazovanu inteligenciju, marljivost i bespovratnu odlučnost da se dođe do ‘njemačkih papira’ po svaku cijenu. Jer ipak, Deutschland über alles!

Margine kalendara protokola kancelarke Merkel tokom proteklih dana obilježile su oproštaje posjete Beogradu i Tirani, glavnim gradovima koji personifikuju njenu nedosanjanu težnju o potpunom izlječenju srpsko-albanskih odnosa. Dočekana je uz najviše počasti i njemačke zastave koje su se uzdignuto vijorile na potezu Novi Sad-Beograd-Niš, pa sve do najjužnije Tirane.

Ono što gorostasnoj nacističkoj armadi nije pošlo za rukom tenkovima i bombarderima davne 1941. godine, bez ispaljenog metka okupirala je Merkel i to 80 godina kasnije. Punih 16 godina suvereno je upravljala njemačkom Vladom kao prva žena u historiji političkog života ove zemlje, razbivši dotadašnje mitove o patrijarhalnom ekskluzivitetu premijerske fotelje.

Po zanimanju doktorica fizike, uz teret mračne nacističke prošlosti svog djeda, Merkelova je bez imalo ustručavanja pokazala zavidno političko umijeće, pretvorivši Njemačku u multikulturalno društvo koje odlikuje bogatstvo različitosti. Društvo koje je napravilno nepokolebljiv ideološki odmak od svoje ne baš tako svijetle historije.

NEPREGLEDNI REDOVI PRED AMBASADOM NJEMAČKE

U jeku migrantske krize 2015. godine prilikom zvanične posjete Beogradu, poručila je da ‘ne treba dizati zidove’. Njena izjava došla je tačno sedam dana prije nego će se Mađarska okružiti 175 kilometara dugom žicom na granici sa Srbijom.

U periodu od 2013. do 2019. godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH i Unije za održivi povratak i integracije u BiH, našu zemlju je napustilo preko 530.000 ljudi. Prostom matematičkom operacijom možemo izvući računicu prema kojoj je od preuzimanja mandata kancelarke 2005. godine pa do danas, BiH zasigurno izgubila preko pola miliona stanovnika, dok je Njemačka postala bogatija za isti taj broj.

Dakako, tu izostavljamo druge zemlje i poželjne migracione destinacije iz naše formule. Fokusom isključivo na Njemačku u posmatranom vremenskom razdoblju proizlazi da je ovdašnja radna snaga svoj spas pronašla uz pomoć te čuvene riječi – ausweis!

Nepregledni redovi pred Ambasadom Njemačke u Sarajevu to autentično ilustruju. ‘Tetka iz Njemačke’ tako je postala spasonosni prsluk oko vrata balkanskom brodu kojem je najbliža opisna imenica ‘prop’p k’o Grčka’.

Proteći će još vode Dunavom i Miljackom prije nego se pojavi političar Merkelovog profila. Geopolitički i, svakako, strateški ekonomski interes Njemačke jeste Zapadni Balkan integrisan u zajednicu evropskih naroda – EU. Imenovanje novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, diplomate sa germanskom političkom školom i bogatim ministarskim iskustvom, ohrabrilo je one političke snage u našoj zemlji koje računaju da će time puhnuti neki novi vjetrovi.

To se, prije svega, odnosi na suočavanje sa prošlošću i međusobno priznanje ratnih zločina, a iznad svega zločina svih zločina – genocida. Od Schmidta se očekuje da nastavi koračati utabanom stazom svoje mentorice i donese dašak civilizacijskih vrijednosti u polarizovano bh. društvo. Međutim, svojom nespretnom ili pak pomno proračunatom izjavom o majorizaciji hrvatskog naroda u institucijama BiH pokazao je izvjestan stepen nerazumijevanja političkih prilika, pri tom zauzimajući dijametralno suprotan stav od Merkelove.

Naime, neposredno prije nego će Schmidt preuzeti dužnost visokog predstavnika u BiH, Merkelova je konstatovala kako naša zemlja ‘treba novi elan za Izborni zakon BiH’.

Nadam se da će Christian Schmidt dobiti dovoljno podrške u ovom teškom vremenu koje mu predstoji. Dakle, dosta toga se uradilo posljednjih godina, ali ima još mnogo toga da se učini da bismo napravili neke napretke – istakla je Merkel.

‘BOSNI TREBA VIŠE EMPATIJE’

U tom kontekstu, valja spomenuti neimplementirane presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci i Azra Zornić, čiji meritorni dijelovi ukazuju na drugačije tretiranje pripadnika Ostalih u institucijama BiH, jer su nedovoljno zastupljeni i lišeni pasivnog biračkog prava. Pravosnažno utvrđene činjenice iz navedenih presuda aktuelni visoki predstavnik očito je potpuno zanemario, dovodeći u pitanje legitimitet funkcije člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Zemlja iz koje Schmidt dolazi nesumnjivo na pijedestal temeljnih vrijednosti i principa u prvom redu stavlja vladavinu prava, koja podrazumijeva jednakopravan tretman svih građana, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, rasnu ili neku drugu pripadnost i lično svojstvo. Na tim osnovama Merkelova je gradila pluralizirano njemačko društvo sa snažnom srednjom ekonomskom klasom, te se stoga njena politika prema BiH, kojom je pretežnije podržavala građanski model uređenja, nipošto ne može dovesti u vezu sa nesmotrenom izjavom visokog predstavnika koja je izazvala brojne reakcije.

‘Bosni treba više empatije’, poručit će Merkel u jednoj od posljednjih izjava prije političkog penzionisanja.

Njenu dobrojnamjernu i partnersku politiku prema našoj zemlji valja razumjeti upravo u kontekstu ove izjave. ‘Tetka iz Njemačke’ odlazi sa stilom i konkretnim pokazateljima.

U svemu tome ostaje nada da će Schmidt doživjeti otrežnjenje i nastaviti ‘Merkelovim stazama revolucije’, jer samo to može biti garant stabilnosti i napretka balkanskih međa.

Izvor: