Otišao je još jedan velikan bh. književnosti, Cazinjanin Hazim Akmadžić

Važni ljudi umiru tiho, da zvučnije bude onima koji razumiju govor tišine, i ostavljaju neizbrisiv trag. A pisani trag o svom postojanju i velikom talentu ostavio je Hazim Akmadžić.

Ovom, vjerovatno jednom od najplodonosnijih književnika u Bosni i Hercegovini čija djela zauzimaju posebno mjesto u bh. književnosti, jučer, 23. oktobra, obavljeni su ukop i dženaza na sarajevskom gradskom groblju Vlakovo. Umro je u 64-toj godini života  nakon teške bolesti, tiho, a iza njega su ostala književna djela od velike vrijednosti.

Rođen je 7. aprila 1954. godine u Cazinu, a živio je i radio u Sarajevu. Zastupljen je u više panorama, pregleda i antologija bh. književnosti. Djela su mu prevođena na engleski, francuski, njemački i turski jezik. Neke njegove knjige su obavezna lektira u osnovnim školama u BiH. Bio je član Društva pisaca Bosne i Hercegovine.

Svoju prvu knjigu, zbirku poezije "Grijeh pjesme", objavio je 1973. Za roman “Mimar“ od strane Poslovne zajednice izdavača i knjižara BiH Akmadžić je proglašen za najboljeg autora u 2002. godini, a roman proglašen romanom godine. Roman “Gazi Husrev-beg“ nagrađen je od Fondacije Gazi Husrev-beg za stipendiranje studenata sa sjedištem u Dortmundu u Njemačkoj. Roman “Gazi Isa-beg“ nominiran je za književnu nagradu “Meša Selimović“ 2007. godine.

 

Image

- "U posljednjem ratu naučio sam jednu, po mome mišljenju značajnu stvar , a to je: za Bosnu se treba boriti. Svako na svoj način. Ujedinjenim, ta će borba dati rezultate", izjavio je u jednom intervjuu za behar.hr i to i dokazivao kroz sve što je napisao. Njegov duh je duh pjesnika koji bićem ponire u nekoliko svjetova: u svijet Bosne (Hercegovine), u svijet islama, u svijet čovjekovog graditeljstva i naročito u svijet ljudskih sudbina, uvijek istih i uvijek različitih. Akmadžić se rano dokazao kao dobar romansijer, ali "Mimar" je ipak izuzetan domet koji ga je doveo među najbolje bosanskohercegovačke romanopisce.

Akmadžića je posebno karakterisala osebujna mašta, kao malo ko u bosanskoj književnosti istraživački je ponirao u nekoliko svjetova, koje smo već spomenuli, povezujući ih sa sudbinama svojih junaka.

Objavljena djela

“Grijeh pjesme“, poezija, 1973.
“Dječak i ptica“, radio drama, 1980.
“Usamljeno pročelje“, poezija, 1981.
“Zarobljeni vjetar“, radio drama, 1981.
“Prijatelji“, radio drama, 1982.
“Tiše, probudit ćeš Ivana“, TV drama, 1983.
“Gola slika“, poezija, 1988.
“U zemlju ukopan“, poezija, 1990.
“Zelene beretke“, publicistika, 1993.
“Zelene beretke“, dokumentarni TV film, 1993.
“Mors mortis“, priče, 1997.
“Kristalni predak“, poezija, 1997.
“Izabrane pjesme“, poezija, 1997.
“Zločin je zaboraviti zločin“, (zajedno sa Z. Ključaninom) publicistika, 1998.
“Tajna dvorske lude“, pozorišna predstava, 1998.
“Mislio sam da je mjesec žut“, roman, 1999.
“Tajna dvorske lude“, roman, 2000.
“Mala enciklopedija“, priređivač, 2000.
“Soneti“, poezija, 2001.
“Mimar“, roman, 2002.
“Gazi Husrev-beg“, roman, 2005.
“Gazi Isa-beg“, roman, 2007.
“ENDERUN & Na Drini ćuprija I-II“, 2010.
“Mimar“, drugo izdanje, Connectum, Sarajevo, 2012.

Image