Lažni profili na društvenim mrežama i pojedini portali sve češće objavljuju neprovjerene informacije koje izazivaju strah i uznemirenost među građanima. Umjesto tačnih i provjerenih informacija, šire se dramatične tvrdnje koje privlače pažnju, prikupljaju klikove i podstiču ljude da ih dijele bez provjere.
Jedan od posljednjih primjera je objava koja se pripisuje poznatom bosanskohercegovačkom meteorologu Nedimu Sladiću, a u kojoj se tvrdi da je najavio katastrofu za deset dana. Ovakve poruke, posebno kada se predstavljaju kao upozorenja stručnjaka, mogu izazvati nepotrebnu zabrinutost i strah među građanima.
Međutim, tvrdnju da je Sladić najavio katastrofu ne treba prihvatati kao vjerodostojnu bez potvrde iz njegovih zvaničnih objava ili pouzdanih izvora. Ime poznatog stručnjaka često se koristi kako bi se neprovjerenim informacijama dao privid vjerodostojnosti i kako bi ih što više ljudi podijelilo.
Nije samo jedna objava
Problem nije samo u jednoj objavi. Lažni profili i stranice često koriste dramatične naslove, fotografije izvučene iz konteksta i navodne izjave poznatih osoba kako bi izazvali reakcije. Ponekad se stari snimci predstavljaju kao novi događaji, dok se u drugim slučajevima izmišljene prognoze i upozorenja prenose bez ikakvog dokaza.
Posebno su opasne objave koje najavljuju katastrofalne vremenske prilike, zemljotrese, poplave ili druge vanredne događaje. Građani koji povjeruju takvim tvrdnjama mogu doživjeti nepotreban stres, širiti paniku među porodicom i prijateljima ili donositi odluke na osnovu netačnih informacija.
Dodatni problem predstavlja činjenica da se dezinformacije često šire brže od demantija. Kada se jednom proširi dramatična tvrdnja, njeno kasnije ispravljanje ne dopire uvijek do svih koji su vidjeli prvobitnu objavu.
Važna napomena
Zato je važno provjeriti ko stoji iza informacije, kada je objavljena i postoji li potvrda iz pouzdanih izvora. Kada je riječ o vremenskim prognozama, treba pratiti zvanične meteorološke službe i provjerene kanale stručnjaka, a ne anonimne profile koji najavljuju neodređene katastrofe.
Najvažnije je ne dijeliti neprovjerene objave. Svako prosljeđivanje dramatične, ali nepotvrđene tvrdnje može doprinijeti širenju straha. Prije nego što povjerujemo u navodnu najavu katastrofe, potrebno je provjeriti da li je osoba kojoj se izjava pripisuje zaista to rekla i postoji li pouzdana potvrda informacije.
U vremenu kada se vijesti šire u nekoliko sekundi, odgovornost za sprečavanje panike ne leži samo na medijima nego i na svakom korisniku društvenih mreža.
Foto: Screenshot
