Protiv prijedloga Vijeća ministara BiH glasali su zastupnici koji su i ranije izražavali negodovanje zbog povećanja nameta građanima BiH i to Salko Sokolović (Nezavisni blok), Nenad Lalić (SDS), Damir Bećirović (DF), Jasmin Emrić (A-SDA) i Aleksandra Pandurević (SDS).
Na drugoj strani, glas za povećanje akciza dali su Predrag Kožul (HDZ), Amir Fazlić (SDA), Mirsad Isaković (SBB) i Dušanka Majkić (SNSD).
Ovim je propao i četvrti pokušaj Vijeća ministara BiH da u Parlamentarnoj skupštini BiH usvoji Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini.
Današnjem glasanju prethodila je žustra rasprava.
Naime, na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, zakazanoj za 10. maj, parlamentarci će se izjasniti samo o negativnom mišljenju Komisije za finansije i budžet, ali ne i o setu zakona.
Prema Poslovniku o radu, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH može još jednom vratit Komisiji na razmatranje set zakona i to ukoliko ne usvoji negativno mišljenje Komisije.
Ukoliko Komisija za finansije i budžet PSBiH i drugi put da negativno mišljenje o prijedlogu Vijeća ministara BiH, onda će to značiti da prestaje svaka zakonodavna aktivnost Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH.
Državni parlamentarci još od prošle godine upozoravaju Vijeće ministara BiH da ne može potpisati Pismo namjere MMF-u i u njemu se obavezati da će Parlamentarna skupština BiH u budućem periodu usvojiti zakone. Zastupnici su često isticali da oni nisu mašine za dizanje ruku i da izvršna vlast nije imala nikakav legitimitet da bilo šta obećava u njihovo ime.
Vijeće ministara BiH odbilo je da dostavi najvišem organu zakonodavne vlasti analizu postojećeg stanja, što znači da ni parlamentarci, a ni građani BiH ne znaju kako su trošeni prihodi koji su prikupljeni na osnovu postojećeg Zakona o akcizama BiH. Određene analize govore da je riječ o sredstvima koja iznose blizu 6,5 milijardi KM, a koja su prikupljena od 2014. godine.
Izvršna vlast nije ponudila ni alternativne načine kojim bi se mogli finansirati infrastrukturni projekti, već je četiri puta zaredom u parlamentarnu proceduru upućivala iste izmjene zakona koji su uslov za dobijanje druge tranše sredstava Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Inače, povećanje akciza na naftu i naftne derivate u BiH uopće nije dio reformske agende, već Pisma namjere Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Na drugoj strani, glas za povećanje akciza dali su Predrag Kožul (HDZ), Amir Fazlić (SDA), Mirsad Isaković (SBB) i Dušanka Majkić (SNSD).
Ovim je propao i četvrti pokušaj Vijeća ministara BiH da u Parlamentarnoj skupštini BiH usvoji Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini.
Današnjem glasanju prethodila je žustra rasprava.
Naime, na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, zakazanoj za 10. maj, parlamentarci će se izjasniti samo o negativnom mišljenju Komisije za finansije i budžet, ali ne i o setu zakona.
Prema Poslovniku o radu, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH može još jednom vratit Komisiji na razmatranje set zakona i to ukoliko ne usvoji negativno mišljenje Komisije.
Ukoliko Komisija za finansije i budžet PSBiH i drugi put da negativno mišljenje o prijedlogu Vijeća ministara BiH, onda će to značiti da prestaje svaka zakonodavna aktivnost Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH.
Državni parlamentarci još od prošle godine upozoravaju Vijeće ministara BiH da ne može potpisati Pismo namjere MMF-u i u njemu se obavezati da će Parlamentarna skupština BiH u budućem periodu usvojiti zakone. Zastupnici su često isticali da oni nisu mašine za dizanje ruku i da izvršna vlast nije imala nikakav legitimitet da bilo šta obećava u njihovo ime.
Vijeće ministara BiH odbilo je da dostavi najvišem organu zakonodavne vlasti analizu postojećeg stanja, što znači da ni parlamentarci, a ni građani BiH ne znaju kako su trošeni prihodi koji su prikupljeni na osnovu postojećeg Zakona o akcizama BiH. Određene analize govore da je riječ o sredstvima koja iznose blizu 6,5 milijardi KM, a koja su prikupljena od 2014. godine.
Izvršna vlast nije ponudila ni alternativne načine kojim bi se mogli finansirati infrastrukturni projekti, već je četiri puta zaredom u parlamentarnu proceduru upućivala iste izmjene zakona koji su uslov za dobijanje druge tranše sredstava Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Inače, povećanje akciza na naftu i naftne derivate u BiH uopće nije dio reformske agende, već Pisma namjere Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
(Izvor: Klix.ba)
