Polugodišnje usklađivanje donijet će veće iznose korisnicima penzija, pa će najniža penzija biti povećana sa 666 na 706 KM, zagarantovana sa 842 na 892 KM, dok će prosječna samostalna penzija porasti sa 851 na približno 900 KM
Penzije u Federaciji BiH od jula će ponovo biti povećane, ali istovremeni pad prihoda od doprinosa otvara pitanje dugoročne održivosti redovnih isplata i budućih usklađivanja.
Polugodišnje usklađivanje donijet će veće iznose korisnicima penzija, pa će najniža penzija biti povećana sa 666 na 706 KM, zagarantovana sa 842 na 892 KM, dok će prosječna samostalna penzija porasti sa 851 na približno 900 KM.
Novi model garantuje dva redovna usklađivanja godišnje, ali podaci za prvih pet mjeseci 2026. godine pokazuju da su prihodi od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u prosjeku manji za oko osam posto u odnosu na isti period prošle godine.
Koliko će iznositi julske penzije?
Nakon polugodišnjeg usklađivanja očekuju se sljedeći iznosi:
* najniža penzija povećava se sa 666 na 706 KM
* zagarantovana penzija raste sa 842 na 892 KM
* prosječna samostalna penzija povećava se sa 851 na približno 900 KM
Iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje navode da sistem funkcioniše na principima finansijske stabilnosti i odgovornog upravljanja sredstvima, piše Fokus.ba.
Isplata penzija najvećim dijelom finansira se doprinosima zaposlenih osiguranika, što predstavlja osnov međugeneracijske solidarnosti.
Međutim, kao i svi penzijski sistemi u Evropi, sistem Federacije BiH zavisi od demografskih i ekonomskih kretanja. Dugoročna održivost zavisi od rasta zaposlenosti, visine plata, naplate doprinosa i demografskih trendova.
Iz Zavoda podsjećaju da su 2020. godine u potpunosti prešli na trezorsko poslovanje, čime je Vlada Federacije BiH postala garant isplate penzija.
Prihodi od doprinosa manji za oko osam posto
Utjecaj povećanja minimalne plate i smanjenja stope doprinosa potrebno je posmatrati kroz dva perioda.
U prvih šest mjeseci 2025. godine prihodi od doprinosa porasli su za oko 16,5 posto u odnosu na isti period 2024. godine, dok je u drugoj polovini godine rast iznosio približno 4,5 posto.
Minimalna plata od 1.000 KM primjenjuje se od 1. januara 2025. godine, dok je od 1. jula iste godine stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje smanjena sa šest na 2,5 posto, odnosno za 3,5 procentna poena.
Suštinski efekti istovremenog povećanja minimalne plate i smanjenja stope doprinosa u potpunosti će biti vidljivi tek po završetku 2026. godine. Međutim, na osnovu podataka za prvih pet mjeseci 2026. može se zaključiti da će prihodi od doprinosa na kraju godine biti znatno niži nego 2025. godine.
Iz Zavoda navode da su prihodi od doprinosa u prvih pet mjeseci 2026. godine u prosjeku manji za oko osam posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Veće penzije tražit će dodatna sredstva iz budžeta
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike ističu da penzijski sistem dugoročno ne može sam finansirati kontinuiran i značajan rast penzija bez povećanja zaposlenosti, ekonomskog rasta i ukupnog broja osiguranika.
S jedne strane postoji potreba da se penzionerima osigura dostojanstven životni standard i kontinuiran rast penzija, a s druge obaveza da sistem ostane stabilan i održiv za buduće generacije.
Ako se izdvajanja povećavaju, a broj osiguranika ne raste istim tempom, nedostajuća sredstva moraju biti osigurana iz budžeta ili drugih izvora finansiranja.
Iz Ministarstva naglašavaju da gotovo sve evropske države u određenoj mjeri finansiraju penzijske sisteme iz budžeta zbog demografskih promjena i produženog životnog vijeka stanovništva.
Kao primjer naveli su Hrvatsku, koja iz državnog budžeta osigurava više od 60 posto sredstava potrebnih za isplatu penzija.
Sve je manje zaposlenih u odnosu na broj penzionera
Povećanje zaposlenosti ostaje jedan od ključnih preduslova dugoročne stabilnosti sistema, ali važnu ulogu imaju i demografska kretanja.
Ljudi danas žive duže nego ranije, što je pozitivan trend, ali istovremeno znači da se penzije isplaćuju tokom znatno dužeg perioda.
Minimalni uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju iznosi 15 godina staža osiguranja, dok se penzija može primati 20, 25 ili čak 30 godina.
Takav nesrazmjer, ističu iz Ministarstva, mora se nadoknaditi dodatnim izvorima finansiranja, što predstavlja izazov za savremene penzijske sisteme.
