Perić o VSTV BiH: "Oni su problem"

Dugo se već govori o potrebi sveobuhvatne reforme pravosuđa u Bosni i Hercegovini. Nedavno objavljeni OSCE-ov izvještaj govori da je, posebno korupcija, široko rasprostranjena.

Detektovano je da je odgovor pravosuđa nedovoljan kada je u pitanju procesuiranje visoke i korupcije srednjeg nivoa, s izuzetkom pojedinih - poput kantonalnih tužilaštava u Sarajevu i Tuzli. A glavni tužilac Tuzlanskog kantona obratio se Viskom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.

Tomislav Ljubić pisao je Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH. Glavni tužilac Kantonalnog tužilaštva u Tuzli kao ponovni kandidat traži izuzimanje potpredsjednice VSTS-a Ružice Jukić iz procedure izbora. Podsjetimo, izbor četiri glavna tužioca u tužilaštvima Kantona Sarajevo, Posavskom, Tuzlanskom i Unsko-sanskom kantonu odgođen je za kraj maja.

Da se Ružica Jukić takođe izuzme iz daljnje procedure i odlučivanja o izboru svih tužitelja i glavnih tužitelja u Fedraciji Bosne i Hercegovine, zbog predhodno akceptiranih okolnosti koje su takvog značaja da objektivno izazivaju razumnu sumnju u njenu nepristrasnost i kredibilitet i za sve njih, jer je očigledno da ista osoba i sve ove kolege cijeni trećerazrenim činovnicima", napisao je Ljubić.

Iz VSTS-a ranije su naveli da je razlog odgode nedostatak vremena za razmatranje programa kandidata. No, istog dana odjeknula je izjava Ružice Jukić o jednom drugom sastanku na kojem je učestvovao i Tomislav Ljubić. Desetomajsku večeru u Ambasadi SAD-a Jukić je osudila, a učesnike, svoje kolege iz pravosudnih redova, nazvala je trećerazrednim službenicima.

O pravosuđu, “većem fokusu na kontinuiranim rezultatima u slučajevima teškog kriminala i potrebi da sve institucije rade svoj posao” razgovarano je i deset dana kasnije na jednom drugom sastanku. Ambasador Velike Britanije Matt Field razgovarao je sa predsejdnikom državnog Suda. O određenim zabrinjavajućim rezultatima izvjestio na Twitter nalogu.

Podaci OSCEBiH pokazuju da je broj osuđujućih presuda za ratne zločine u #BiH pao sa 86% (2014.) na 39% (2018.). Broj i profil optuženih za korupciju je jednako razočaravajući sa de facto nekažnjivošću za ove zločine", napisao je Field na Twitteru.

"Naravno da je to ozbiljan problem. Kažu da postoje 53 oslobađajuće presude za ratne zločine. (N1: U kojem periodu?) Ne znam, možda od početka, ali to je ogroman broj. To se ne smije dogoditi. Ne može tužilac da promaši u 53 slučaja optužbe za ratne zločime, to su ozbiljna djela. (N1: Ako je ovoliko opao postotak na osnovu kojih rezultata su u konačnici odgovorne osobe imenovene?) Neko treba da odgovori zašto je to tako. Ko će drugi nego VSTS koji je regulator sistema i koji analizira rezultate rada pravosudnih institucija", kazao je Branko Perić, sudija Suda BiH.

Perić, inače prvi predsjednik VSTS-a, još ranije je za N1 govorio o određenim nekontrolisanim centrima moći te ustvrdio da nema nezavisnog pravosuđa.

"Nisam više pametan. Situacija je do te mjere kliznula u provaliju da više nisam siguran da neko može da riješi sve nagomilane probleme. Mislim da je glavni problem regulator – Visoki sudski i tužilački savjet koji nije sposoban da upravlja pravosuđem, ne nudi rješenja, ne identifikuje probleme, ne vidimo nikakve njihove namjere da se stanje promjeni. Dakle, oni su problem. Kako riješiti taj problem? Nema drugog izlaza nego novi saziv Visokog sudskog i tužilačkog savjeta sa novim ljudima koji će napraviti svoj program reformi i pokušati da riješi situaciju", dodao je Perić.

"Možete izmjeniti sve sudije i sve tužioce nećete dobiti nikakav novi rezultat. Znači, mora se sistem drugačije urediti. Imate agencije za sproviđenje zakona, policije, imate jako slabe veze između tužilaštvava i policije. Taj sistem krivičnog gonjenja krivičnih djela korupcije se mora značajno ojačati", kazao je Milan Tegeltija, predsjednik VSTS BiH (16. maj 2019.)

Podsjetimo, članovima Savjeta u julu prošle godine predočen je izvještaj o radu državnog Tužilaštva za 2017. Gordana Tadić, koja je svojevremeno – od 2014. bila i rukovodilac Posebnog odjela za ratne zločine, istakla je pozitivne statističke podatke – poput 136 odsto ostvarene norme do ukupno 166 potvrđenih optužnica protiv 320 osoba. No, za ratne zločine 38 optužnica protiv 89 osoba, a za krivična djela korupcije svega 9 optužnica protiv 26 osoba.