Politički analitičar: Produženje mandata EUFOR-a u BiH prikriva pukotine koje je otkrila debata

Upozorava da, uz sigurnosnu garanciju koju donosi EUFOR, te presudu Ustavnog suda BiH kojom je odbijena apelacija Milorada Dodika, vodeće evropske države moraju hitno reagovati na promijenjeni stav Washingtona – posebno nakon ukidanja američkih sankcija Dodiku

Ruski veto jeste izbjegnut, ali prošlosedmična sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o Bosni i Hercegovini otvorila je novo pitanje – da li Sjedinjene Američke Države napuštaju politiku snažne međunarodne intervencije u BiH?

Politički analitičar Kurt Bassuener smatra da se epilog ove promjene tek nazire, ali naglašava da Evropska unija mora ovo shvatiti kao signal da svoju politiku prema Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu postavi na čvršće osnove.

Bassuener u tekstu za Just Security navodi da je jednoglasna odluka o produženju mandata EUFOR-a za još godinu dana donijela olakšanje, iako su postojale sumnje da će Rusija uložiti veto. Unutar debate, kaže, do izražaja su došle duboke razlike u stavovima članica Vijeća o budućnosti međunarodnog nadzora u BiH.

Također upozorava da, uz sigurnosnu garanciju koju donosi EUFOR, te presudu Ustavnog suda BiH kojom je odbijena apelacija Milorada Dodika, vodeće evropske države moraju hitno reagovati na promijenjeni stav Washingtona – posebno nakon ukidanja američkih sankcija Dodiku.

Podijeljeni stavovi u UN-u
Na jednoj strani bili su Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska i Gvajana. London je poručio da se mora štititi dejtonski ustavni poredak i da je riječ o najdubljoj političkoj krizi u BiH u posljednje tri decenije. Velika Britanija podržala je i korištenje bonskih ovlasti visokog predstavnika, podsjetivši da Schmidta imenuje Vijeće za provedbu mira (PIC), a ne Vijeće sigurnosti UN-a.

Danska je naglasila da je dio spornih zakona u RS-u povučen, ali da drugi i dalje moraju biti poništeni. Također je izrazila očekivanje da će vanredni izbori u novembru biti održani mirno i pošteno te istakla važnost evropskog puta BiH, EUFOR-a i OHR-a.

Predstavnica Gvajane podsjetila je da su ingerencije OHR-a potvrđene 2008. godine i da uslovi za zatvaranje ove institucije nisu ispunjeni.

Rusija i Kina – zajednički stav protiv OHR-a
Ruski ambasador Vasilij Nebenzja ponovio je da Christian Schmidt nema legitimitet jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti. Moskva je pozvala na zatvaranje OHR-a, uz optužbe da djeluje u interesu Zapada i protiv Srba, te osporavanje predstavljanja Hrvata.

Kina je zauzela sličnu poziciju, izrazila zabrinutost zbog procesuiranja Dodika i kritikovala rezoluciju UN-a o obilježavanju genocida u Srebrenici, ali nije podržala ideju hrvatskog entiteta, pozivajući na “harmoničan suživot”.

Sjedinjene Države: više nema politike nametanja
Američka ambasadorica Dorothy Shea izjavila je da SAD ostaju posvećene stabilnosti u BiH i da su EUFOR i OHR ključni. Objasnila je da je ukidanje sankcija Dodiku rezultat deeskalacije i povlačenja spornih zakona u RS-u.

Promjenu kursa SAD-a sažela je rečenicom:

“Sjedinjene Države više ne teže izgradnji država niti nametanju snažnih međunarodnih intervencija. Sada je vrijeme za lokalna rješenja, koja vode lokalni akteri koji predstavljaju tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine.”

Reakcije iz BiH i regiona
Bosnu i Hercegovinu je predstavljao član Predsjedništva Željko Komšić. Poručio je da napadi na visokog predstavnika imaju za cilj ukidanje njegove funkcije, te da uslovi za zatvaranje OHR-a, definisani u “Agendi 5+2”, još nisu ispunjeni.

Srbija je tražila dijalog i konsenzus između dva entiteta i tri konstitutivna naroda, dok je Hrvatska ponovila zahtjev za izmjenama izbornog sistema koje bi omogućile, kako tvrdi, legitimno predstavljanje Hrvata.

Dodikova reakcija i domaće pravosuđe
Milorad Dodik je podržao američki zaokret, zahvalio Rusiji i Kini i rekao da administracija Donalda Trumpa jasno poručuje da se neće miješati u unutrašnja pitanja država.

Istovremeno, Tužilaštvo BiH obustavilo je istragu protiv Dodika i saradnika zbog napada na ustavni poredak, dok je Ustavni sud BiH odbio njegovu apelaciju u predmetu vezanom za odluku visokog predstavnika o izmjenama Krivičnog zakona.