Porazna statistika: Više od 800.000 ljudi u BiH živi u siromaštvu

.
Pandemija koronavirusa snažno je utjecala na razinu siromaštva u Bosni i Hercegovini. Usporavanje gospodarstva i posljedični gubitak zaposlenja ljudi i zarada negativno su utjecali na prihode domaćinstva u 2020. godini. Procjene pokazuju da mnogi od onih koji su pogođeni nisu bili obuhvaćeni socijalnim programima zaštite prije krize, naglašeno je u izvješću Svjetske banke

Povećanje stope siromaštva u BiH uzrokovalo je i povećanje kupovine nošene ili “second hand” odjeće. Kad je riječ o nošenoj odjeći, podaci UNOBIH pokazuju da je BiH za četiri mjeseca ove godine uvezla 1.348 tona nošene odjeće, vrijednih 2,4 milijuna KM. Građani se sve više odlučuju i za nabavu korištene bijele tehnike i namještaja. I za ovu robu postoje specijalizirane trgovine, a tu je i nezaobilazan internet, odnosno društvene mreže.

 

Procjene nevladinog sektora su da u BiH više od 800.000 ljudi živi u siromaštvu. Prema podacima Svjetske banke, u prvih sedam mjeseci prošle godine broj zaposlenih je, u odnosu na isto razdoblje pretprošle, pao za tri posto. Ako mjere pomoći države zakažu, predviđaju da bi moglo osiromašiti još 85.000 ljudi. I to onih kojima do sada nije bila potrebna socijalna pomoć.

 

Zbilja zabrinjavajući podaci koji jasno pokazuju i zašto je stopa za napuštanjem BiH tako velika. Tu posebno prednjače mlade osobe.

 

Demografski problem: BiH želi napustiti čak 82 posto mladih

 

Prema istraživanju agencije za ispitivanje javnog mnijenja “Prism Research & Consulting” čak 82 posto mladih željelo je napustiti Bosnu i Hercegovinu krajem prošle i početkom ove godine. Kao glavni problem ističe se nezaposlenost, a situaciju dodatno pogoršava pandemija koronavirusa.

 

Prema istraživanju, pandemija koronavirusa utjecala je na 59 posto mladih, od čega je 36 posto njih istaknulo da su osjetili posljedice na poslu. Čak 70 posto mladih navelo je da je pandemija negativno utjecala na obrazovanje.

 

Kao glavne razloge za promjenu sredine mladi u Bosni i Hercegovini navode bolje plaće, veće mogućnosti za zapošljavanje, sigurniji posao i mogućnosti za napredovanje u poslu. 15 posto želi otići u neku drugu zemlju radi kvalitetnijeg života.

 

Kao alternativu mladi najčešće vide zemlje zapadne Europe.