Posebna lična karta za dijasporu bez bh. državljanstva?

Mladi magistar prava iz Sarajeva Ernad Deni Čomaga, koji već nekoliko godina živi, obrazuje se i radi u Njemačkoj, posvećeno radi na iznalaženju načina za bolje povezivanje dijaspore sa domovinom. Ovaj put je osmislio prijedlog lične karte za dijasporu koja nema bh. državljanstvo.

Za sada je ovo samo inicijativa koju je izložio na svom FB profilu, no kaže da još uvijek razmišlja na koji način je predstaviti institucijama Bosne i Hercegovine.

"Iskreno, još razmišljam kako konkretizirati ovu priču. Ideja mi je sada prvo da vidim kako da komuniciram u dijaspori pa da eventualno sa više snage krenemo u "napad", kazao je za mojabih.oslobodjenje.ba portal.

Njegov prijedlog vam prenosimo u cijelosti.

Da li uvođenje jednog posebnog boravišnog statusa za osobe bez BiH državljanstva, a koje vode porijeklo iz BiH može da ublaži bijelu kugu u BiH i da unaprijedi ekonomski napredak i suradnju?

Velika grupa bh. dijaspore!

Procijenjuje se da se od 1996. godine preko 100.000 osoba odreklo bh. državljanstva sa rastućim trendom. Mnoge države, posebno u Evropi, ne dozvoljavaju dvojno državljanstvo ili otežavaju isto. Mnoga djeca rođena u zemljama zapadne Evrope nikada i nisu stekla BiH državljanstvo, te se tako može dodati još oko 100.000 osoba koje vode porijeklo iz BiH, a nemaju bh. državljanstvo. Trendom odlaska stanovništva pojavljuje se i opasnost da bi se dodatnih 80.000 osoba u narednih pet do šest godina moglo odreći bh. državljanstva, što za jednu malu državu kao BiH znači demografsku katastrofu.

Stranac u svojoj zemlji?

Razlozi odricanja su razne prirode, ali najrjeđe vezani za nezainteresiranost za BiH. Mnogi građani BiH priželjkuju državljanstvo zemlje u kojoj borave iz razloga da bi stabilizirali ekonomske okolnosti, stekli puna prava ekonomske participacije (mogli osnovati firme, dobiti bolje poslove, uključiti se u društvene procese itd.). Nerijetko je odricanje državljanstva BiH većini ogromna dilema, jer se time gubi formalna veza sa rodnom grudom. Sticanjem drugog državljanstva i odricanjem BiH državljanstva, građani gube određena prava i otežavaju mogućnost povratka u domovinu, što dodatno pospješava asimilaciju istih u zemljama u kojima borave. Kada bi se htjeli vratiti, investirati u BiH, pokrenuti firme ili se čak zaposliti u BiH bi im isto bilo maksimalno otežano. Dugotrajno i komplikovano sticanje boravišne dozvole i radne dozvole u BiH značajno otežava mogućnost „života na relaciji“. Lična iskustva su pokazala da su određene kompanije iz BiH htjele zaposliti osobe bh. porijekla, koji su bili spremni da se privremeno vrate u BiH, no birokratske procedure su bile otežavajuće okolnosti za ovaj neuspješni poduhvat.

Boravišni status "Dijaspora/Iseljenik"

Jedna mogućnost ponovne uspostave „veze“ osoba bez BiH državljanstva, a koje vode porijeklo iz BiH je uvođenje jednog specijalnog statusa boravka za dijasporu. On bi bio drugačiji od onog prema strancima koji nemaju porijeklo iz BiH, te bi olakšao boravak i poslovanje u BiH. Sticanje istog bi se ostvarivalo samom prijavom u BiH, uz dokaz ličnog porijekla iz BiH ili roditelja. Ovakav boravak bi se odražavao u izdavanju „Lične karte za dijasporu“ kojom bi ste stekla prava kao neograničenog boravka u BiH, neograničenog prava poslovanja i zaposlenja u BiH, jednak položaj u pogledu vlasničkih prava ali i poreskih obaveza. Ovakav status bi trebao da bude skoro pa identičan statusu državljana, no sa malim ali značajnim izuzetcima. Osoba sa ovim statusom ne bi imala pravo glasa na općim izborima u BiH i ne bi mogla biti kandidat za zakonodavne i izvršne pozicije. Suprotno tome bi se dozvoljavalo aktivno i pasivno učestvovanje na lokalnim izborima, uz pretpostavku dužeg vremenskog boravka u lokalnoj zajednici. Isto tako bi se osobama sa ovim statusom dozvoljavalo da rade u određenim pozicijama državne službe, sa izuzetcima u snagama sigurnosti.

Uvezivanje novih generacija sa BiH i potencijal razvoja

Uvođenje ovakvoga boravišnog statusa bi gradio nove mostove između dijaspore i BiH, te formalno povezalo više stotina hiljada osoba koje više nemaju ili nikako nisu imale bh. državljanstvo za Bosnu i Hercegovinu. Ovakav pristup bi mogao usporiti otuđenje jedne cijele generacije mladih od BiH, usporiti asimilaciju, pospješiti održivi povratak osoba i lakši ulaz investicija u BiH. Ovim pristupom sve strane mogu samo dobiti, te država Bosna i Hercegovina učiniti jedan veliki značajan korak ka izgradnji mostova prema mnogobrojnoj dijaspori.

Ostaje nam da vidimo da li je ovaj ideja sprovodiva i hoće li naše institucije pokazati interes za nju, piše mojabih.oslobodjenje.ba.