Razorni zemljotres koji je pogodio Petrinju i Glinu pokazao je jednu od najvećih afera u Hrvatskoj - sumnjiva državna obnova kuća nakon rata. Sada je i USKOK zbog toga pokrenuo istragu.
U zemljotresu su se srušili mnogi stariji objekti, ali i one kuće koje je država obnovila nakon rata, odnosno nakon 1995-e. Ruševine tih kuća pokazale su potencijalni kriminal izvođača radova i onih koji su bili zaduženi za obnovu, a zemljotres je osim posla za hitne službe, čini se napravio posao i za institucije gonjenja.
Ispočetka su se građani pitali kako je moguće da kuće stare dvadesetak godina budu potpuno porušene, međutim mnogima je bilo jasnije kada su kasnije pogledali svoje ruševine i vidjeli da mnogim kućama nedostaje velika količina armature.
Župan Ivo Žinić koji je i trenutno na čelu sisačko-moslovačke županije je bio zadužen za obnovu tog područja 1995. godine. O njegovoj potencijalnoj krivici političari nisu željeli govoriti, no poručili su da će odgovornost za ovakvo građenje biti zatražena.
-Bit će istrage o obnavljanju kuća nakon rata koje su se urušile u potresu, izjavio je ministar graditeljstva Darko Horvat.
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) je pokrenuo istragu o navodima da je bilo pronevjera materijala tokom poslijeratne obnove objekata, odnosno od policije su zatražili hitno provođenje istrage kako bi se utvrdilo da li je bilo nezakonitih radnji iz domena njihovog fokusa, pišu hrvatski mediji.
ŠTA JE SVE SPORNO
Sada će trebati utvrditi koliko se u izvođenju radova držalo projekata, kao i kako se to nadziralo. Zakon o obnovi nudio je dvije opcije kada je riječ o obnovi kuća.
U prvoj varijanti Državni je ured za stambeno zbrinjavanje mogao odobriti izvođenje radova fizičkoj ili pravnoj osobi koja je registrirana za obavljanje takve djelatnosti i ispunjava uvjete koje propisuje čelnik Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje. Takvi su se radovi odobravali na temelju provedenog javnog natječaja, a ugovor je Državni ured za stambeno zbrinjavanje sklapao s najpovoljnijem ponuđačem.
U drugoj opciji, Državni ured za stambeno zbrinjavanje mogao je odobriti izvođenje radova vlasniku ili suvlasniku obiteljske kuće ili stana koji zatraži da osnovne radova obnove i unutarnjeg uređenja izvede u vlastitoj organizaciji sredstvima iz državnog proračuna, a prema Zakonu, Državni ured za stambeno zbrinjavanje morao je vlasniku ili suvlasniku kuće osigurati besplatan projekt sanacije, elaborat s uputama o načinu sanacije, troškovnik sa specificiranim i odvojenim troškovima za nabavku materijala i troškove rada. No, po ovom, drugom modelu Državni ured za stambeno zbrinjavanje morao je vršiti stručni nadzor postupka obnove. Sada se postavlja pitanje kako je to činio, piše Index.
STRUČNJACI: PREMA SLIKAMA, NIJE SE RADILO PO PRAVILIMA STRUKE
Pitanja koja se sada otvaraju su brojna. Inženjeri kažu kako su mnogi od urušenih objekata u stradalim područjima, prema slikama i snimkama koje su objavljene u medijima, izgrađeni protivno pravilima struke, no da je u ovom trenutku nemoguće reći ko je izvodio gradnju takvih kuća.
-Tijekom obnove su izrađivane zidane konstrukcije kuća koje nisu omeđeno ziđe, odnosno nisu izvođeni serklaži, kako vertikalni tako ni horizontalni. Na par mjesta sam vidio slučajeve da su serklaži izvedeni, ali da nisu armirani. Postoje slučajevi gdje su, naprimjer, serklaži izvedeni na zabatnim zidovima kuća, ali u prizemlju nema niti jednoga. Takvo ziđe, zbog svoje vrlo male debljine u odnosu na neomeđeno ziđe u starim građevinama (40, 50, 60, 70 i više cm, ovisno o broju etaža), pokazuje vrlo loše ponašanje na horizontalno opterećenje. Iz većine fotografija se vidi otkazivanje takozvanim dijagonalnim vlačnim slomom", kazao je stručnjak.
