Pravni ekspert i profesor ustavnog prava Milan Blagojević izjavio je za N1 da odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku ne predstavlja prepreku da već na sutrašnjoj sjednici bude raspisivanje prijevremenih izbora. On je upozorio da bi svako sprečavanje održavanja izbora predstavljalo krivično djelo te je u jednom trenutku spomenuo i visokog predstavnika Christiana Schmidta napominjući da je njegovo ponašanje u najmanju ruku sumnjivo jer je jednom svojom odlukom ostavio prostor Dodiku da upravlja SNSD-om.
Blagojević je na početku pojasnio kakve će pravne posljedice imati odluka CIK-a i šta slijedi nakon nje.
"Ta odluka Centralne izborne komisije o utvrđivanju prestanka mandata predsjednika Republike, Miloradu Dodiku, nije pravna smetnja da već na sutrašnjoj sjednici Centralna izborna komisija donese i odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike i da odredi datum održavanja tih izbora. Eventualna žalba, odnosno tužba u upravnom sporu koju bi Milorad Dodik eventualno podnio protiv odluke CIK-a o prestanku mandata, može biti osnov da Centralna izborna komisija, ako dođe do te tužbe, donese rješenje kojim obustavlja izvršenje odluke o raspisivanju prijevremenih izbora do konačne odluke Suda Bosne i Hercegovine po toj eventualnoj tužbi", rekao je Blagojević.
Dodao je da Sud BiH mora odlučiti o takvoj tužbi u roku od tri dana, što su, kako kaže, "kratki rokovi koji potvrđuju da CIK već sutra treba donijeti odluku ne samo o prestanku mandata nego i o raspisivanju prijevremenih izbora".
Privremena mjera i apelacija Ustavnom sudu
Na pitanje o mogućnosti podnošenja apelacije Ustavnom sudu i traženju privremene mjere obustave izvršenja presude, Blagojević je pojasnio:
"Pravila Ustavnog suda BiH propisuju pravo lica koje je izjavilo apelaciju da u apelaciji zahtijeva privremenu mjeru obustave izvršenja presude koja se pobija apelacijom. Pravila ne dozvoljavaju da se takav zahtjev podnese prije apelacije. Naprosto, po logici stvari, apelacija je osnov. Kako će Ustavni sud odlučivati ako nema apelacije?".
Blagojević smatra da bi Ustavni sud BiH mogao usvojiti takav zahtjev samo ako Dodik podnese apelaciju i istovremeno zatraži odlaganje izvršenja presude, ali napominje:
"Ako bi Ustavni sud usvojio zahtjev za odlaganje, to bi značilo da prejudicira ishod odluke, što bi bilo odstupanje od ranijih odluka kojima je potvrđivano pravo OHR-a da nameće zakone. Ne očekujem da će sud odstupiti od te prakse niti vidim razloge za usvajanje takvog zahtjeva, jer bi to omogućilo Dodiku da ostane predsjednik iako je danom presude prestao obavljati tu funkciju".
Krivične posljedice sprečavanja izbora
Govoreći o Dodikovim najavama da neće dozvoliti održavanje prijevremenih izbora, Blagojević smatra da on vrlo dobro zna šta radi.
"S obzirom na to da je Dodik decenijama u politici i obavljao najznačajnije funkcije, siguran sam da zna, kao i njegovi savjetnici, da bi bilo kakva radnja kojom bi se onemogućilo održavanje prijevremenih izbora predstavljala najmanje dva krivična djela, a on bi mogao biti podstrekač ili nalogodavac", kazao je pa dodao:
"Jedno je krivično djelo sprečavanja održavanja izbora, propisano članom 215 Krivičnog zakonika RS, koje čini svako ko spriječi izbore koje je raspisao CIK. Drugo je neizvršenje presude Suda BiH, propisano članom 239 Krivičnog zakona BiH, koje čini svako službeno lice koje ometa sprovođenje pravosnažne presude. Sprečavanje izbora značilo bi i neizvršenje presude, jer su izbori u funkciji izvršenja pravnih posljedica te presude, uključujući zabranu Dodiku da obavlja funkciju predsjednika", dodao je.
Istakao je i da bi se takvo ponašanje moglo tretirati i kao napad na ustavni poredak BiH.
"Svaka prijetnja nasiljem u cilju ometanja rada državnih institucija može biti tretirana kao pokušaj rušenja ustavnog poretka", kazao je Blagojević.
Ko nasljeđuje Dodika?
Blagojević je objasnio i ko bi mogao privremeno preuzeti funkciju predsjednika RS-a do održavanja izbora.
"Ako Dodik prije presude nije odredio kojem potpredsjedniku povjerava funkciju u slučaju spriječenosti, sada to više ne može učiniti. Ako jeste, odluka je pravno valjana. U suprotnom, Narodna skupština RS može odlučiti, ali samo tako što će nekog od dva potpredsjednika imenovati za zamjenika do završetka izbora. Sve drugo bilo bi suprotno ustavu", pojasnio je.
Blagojević o Schmidtu: "Ponašanje je sumnjivo"
Komentarisao je i odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta o zabrani finansiranja SNSD-a izražavajući određene sumnje.
"Tokom žalbenog postupka, u aprilu, Schmidt je nametnuo odluku o zabrani finansiranja SNSD-a iz javnih sredstava. Prema Krivičnom zakonu BiH, presuda Dodiku povlači zabranu obavljanja funkcija u organima finansiranim iz javnih sredstava, uključujući i stranačke organe. Da Schmidt nije nametnuo tu odluku, presuda bi imala za posljedicu i zabranu Dodiku da obavlja funkciju u SNSD-u. To otvara pitanje da li je Schmidt svjesno ostavio prostor Dodiku da i dalje upravlja SNSD-om i političkim procesima. Njegovo ponašanje je, najblaže rečeno, sumnjivo", poručio je Blagojević.
Na kraju je dodao da je u ovom trenutku najvažnije da se izborni proces odvija bez opstrukcija i u skladu s ustavnim i zakonskim okvirima.
