Pravosuđe u BiH u katastrofalnom stanju, ovo je 15 predloženih reformi

.
Privremena istražna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BIH održana je prije nekoliko dana. Javnosti je dostupan izvještaj o radu koji donosi mnoge zanimljivosti.

Izvještaj o stanju u bh. pravosuđu rezultat je rada "najaktivnijeg tijela u historiji Parlamentarne skupštine BiH", a Istražna komisija je osnovana Zaključkom Predstavničkog doma 2019. godine.

"Direktan povod za sazivanje hitne sjednice, bio je videosnimak koji se u medijima pojavio krajem maja te godine, a na kojem je prikazan tadašnji predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine Milan Tegeltija kako sa strankom u postupku vodi razgovor o aktivnom predmetu, u prisustvu svog kuma, te službenika Državne agencije za istrage i zaštitu", navedeno je u uvodu izvještaja.

Komisija je konstituirana tek 11 mjeseci nakon osnivanja u maju 2020. godine, kao posljedica blokada rada Parlamenta BiH tokom 2019. godine.

Istražna komisija je tokom prve godine rada u prosjeku održavala po tri sedmice mjesečno, dok se u u nastavku rada fokusirala na detaljnu analizu svjedočenja. Rezultat toga je izvještaj i analiza o pravosuđu u BiH, unutar kojega se nalaze i konkretne preporuke za sanaciju problema.

Rad komisije podržali su OSCE, Vijeće Evrope te brojni drugi međunarodni partneri.

"Istražna komisija uživala je značajno povjerenje nekorumpiranog dijela pravosudne zajednice i građana iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, te se zahvaljujući toj podršci i odlučnosti svojih članova oduprijela brojnim pritiscima koji su dolazili od strane korumpiranih osoba iz pravosuđa i njihovih političkih pokrovitelja", navedeno je u izvještaju.

Saslušana su 34 svjedoka, usvojeno je 110 zaključaka te je 41 pitanje dostavljeno Vijeću ministara BiH, VSTV-u te sudovima, tužilaštvima i organima za provođenje zakona u BiH. Komisija je zaprimila i 68 predstavki građana. Za 13 predstavki koje su upućene Uredu disciplinskog tužioca, informacija o nadležnom postupanju nije dostavljena.

"Jedini svjedok za kojeg je Istražna komisija zaključila da je odbio da se pojavi pred Istražnom komisijom, a time i saradnju s njom, je ministar pravde BiH Josip Grubeša", navedeno je u izvještaju.

Komisija je zbog toga tražila smjenu ministra pravde. Zahtjev je razmatan na 17. sjednici Predstavničkog doma od 25. februara 2021. godine, ali nije usvojen.

Problemi koje je detektirala istražna komisija, rezultat su djelovanja koruptivne manjine koja je nesrazmjerno raspoređena na ključnim rukovodećim pozicijama, a Istražna komisija smatra da ta manjina svoj utjecaj duguje i konformizmu koji vlada unutar većeg dijela pravosudne zajednice, a koji je rezultat izbjegavanja zamjeranja krugovima koji uživaju percepciju moći ili čak nedodirljivosti.

Tvrdnju bivše glavne državne tužiteljice Gordane Tadić da ona nije bila dužna da "dođe na Komisiju", ali da je to ipak odabrala učiniti, Istražna komisija je ocijenila primjerom nerazumijevanja samog instituta parlamentarnog nadzora, ali i nepoznavanje konkretne legislative od strane nositeljice jedne od najviših pravosudnih funkcija u tom trenutku.

VSTV je na sjednici 18. jula 2019. godine usvojio zaključak kojim "članovi VSTV BiH, te sudije i tužioci u Bosni i Hercegovini ni na koji način neće učestvovati u radu ove istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine", jer su takvo nešto smatrali nedopuštenim pritiskom zakonodavne vlasti na rad pravosuđa.

Ambasada SAD-a tada je istakla kako takvi zaključci VSTV-a pokazuju nedostatak razumijevanja uloge i značaja parlamentarnog nadzora, te da zdrave demokratije trebaju sistem provjere i ravnoteže zbog odgovornosti prema građanima BiH.

Odluku o poništenju zabrane saradnje VSTV donio je nakon još jednog oštrog upozorenja Ambasade SAD-a u kojemu je navedeno da bi VSTV trebao imati na umu da su provjere i ravnoteže sami temelj slobodnog i demokratskog društva.

"Jedine dvije situacije u kojim je Istražna komisija naišla na nespremnost za saradnju su vezane za bivšu glavnu tužiteljicu Gordanu Tadić i ministra pravde BiH Josipa Grubešu. Dok se tužiteljica Tadić u konačnici pojavila pred Istražnom komisijom, okolnosti koje su tom saslušanju prethodile ukazuju na namjeru tužiteljice Tadić da izbjegne saradnju", navedeno je u dijelu izvještaja Istražne komisije koji govori o izbjegavanju i odbijanju saradnje.

Nizozemski sudija Kees van der Weide, savjetnik Delegacije Evropske unije pri VSTV-u, kritizirao je zahtjev Tadić za izuzeće dva od tri člana drugostepene komisije VSTV-a ocjenom da se radi o očiglednoj zloupotrebi postupka.

"Činjenično obrazloženje zahtjeva za izuzeće jednog od sudija iz komisije jenečuveno: bošnjački sudija ne može neovisno odlučivati jer mediji špekuliraju da je njeno (ona je Hrvatica) uklanjanje politički potez bošnjačke zavjere, tako da je on pod pritiskom odlučivati u skladu sa svojom etničkom pripadnošću. Kada porazmislimo o ovome, to zapravo znači da je glavni tužilac mišljenja da niti jedan bošnjački sudija, kojih ima mnogo, ne može nepristrasno suditi ni u jednom predmetu u koji je ona uključena. Znači li to da sve bošnjačke sudije treba ukloniti ili je možda vrijeme da ova glavna tužiteljica nađe drugu poziciju", rekao je Van der Weide, a izjava je dio izvještaja Istražne komisije.

Predložene reforme i preporuke pravosuđu

U izvještaju je navedeno 15 predloženih reformi pravosuđa:

  • Vetting odnosno puna provjera svih članova VSTV-a, predsjednika sudova i glavnih tužioca,
  • Mehanizam sukoba interesa proširiti na nosioce pravosudnih funkcija i njihove bliske srodnike,
  • Značajno unaprijediti kriterije za pravosudne funkcije i članstvo u VSTV-u,
  • Osigurati izuzeća članova VSTV-a pri imenovanjima na istom nivou,
  • Odstraniti advokate iz VSTV-a,
  • Značajno unaprijediti status i ovlasti UDT-a,
  • Pojačati istrage za disciplinske prekršaje etičke i koruptivne prirode,
  • Uspostaviti zaseban mehanizam za odlučivanje o disciplinskim prekršajima članova VSTV-a,
  • Onemogućiti napredovanje nakon izrečene disciplinske mjere,
  • Fokus ocjenjivanja/vrjednovanja rada sudija i tužilaca prebaciti sa ostvarene norme na procenat oborenih presuda i palih optužnica,
  • Osigurati dosljednu upotrebu CMS sistema za dodjelu predmeta u VSTV-u,
  • Uspostaviti/vratiti institut oštećenog kao supsidijarnog tužioca,
  • Osigurati potpunu nezavisnost i djelotvornost Institucije ombudsmena,
  • Značajno suziti definiciju neovlaštenog fotografisanja i snimanja,
  • Značajno unaprijediti transparentnost i saradnju sa medijima.

Pravosudni zvaničnici tokom svjedočenja ocijenili su stanje u pravosuđu u BiH terminima "alarmantno", "katastrofalno", "situacija da pravosuđa gotovo i nema", te sa "dotakli smo dno da dalje ne možemo".

Sudija Branko Perić, jedan je od prvih koji su svjedočili pred Istražnom komisijom.

"Dobili smo u jednom momentu u VSTV-u ljude bez znanja, bez integriteta, bez etičkih kvaliteta i sistem je srušen za nekih šest godina totalno. Danas naše pravosuđe kontrolišu neke vladajuće politike.Vi to vjerovatno znate, ali ja to iznutra posmatram i tačno vidim kako se odvijaju stvari. Mogli ste da vidite kad je Tegeltija koji je kao politički projekat instaliran u VSTV u Republici Srpskoj Dodik je odmah ukinuo Specijalno tužilaštvo koje mu je do tad služilo kao mehanizam koji će se brinuti o tome da vladajuća politika bude izuzeta iz odgovornosti za njihov kriminal bude izvan domašaja pravosuđa. Dakle, Tegeltija mu je bio dovoljan, Specijano tužilaštvo je ukinuto", kazao je tokom svjedočenja Perić godinu dana prije no što je Milan tegeltija otišao sa mjesta predsjednika VSTV-a i postao savjetnik člana Predsjedništva Milorada Dodika.

Komisija je identificirala kao važno proširiti mehanizam sukoba interesa jer trenutne zabrane zapošljavanja bliskih srodnika sudija i tužilaca u istim sudovima i tužilaštvima u kojim oni obavljaju dužnost nije dostatna, te da zabranu treba proširiti na način da ona uključuje zabranu političkih imenovanja bliskih srodnika sudija i tužilaca.

"U tom smislu, konkretni primjeri poput imenovanja supruga zamjenice glavne tužiteljice Tužilaštva BiH Diane Kajmaković za direktora javnog preduzeća u stoprocentnom vlasništvu entiteta Federacije BiH, sina bivše tužiteljice i članice VSTV-a Jadranke Lokmić-Misirača za direktora institucije istog entiteta, brata sutkinje Suda BiH Amele Huskić za direktora Agencije za privatizaciju Federacije BiH, supruge sudije Suda BiH Davorina Jukića za ombudsmenku u Instituciji Ombudsmena za ljudska prava BiH, supruga sutkinje Općinskog suda u Sarajevu Azre Krivić za člana upravnog odbora javnog preduzeća, te neki drugi ukazuju da se radi o pojavi koja je široko rasprostranjena u pravosuđu u Bosni i Hercegovini", piše u Izvještaju.

Komisija smatra da su problemi toliko akutni i ozbiljni da nalažu nastavak parlamentarnog nadzora nad pravosuđem.

Istražna komisija je za manje od dvije godine djelovanja održala više sjednica od Predstavničkog doma tokom četiri godine njegovog mandata. Članovi nisu dobivali naknade za rad.

Specijalni predstavnik Evropske unije u BiH, ambasador Johann Sattler, istakao je da evropski zvaničnici "snažno ohrabruju članove Istražne komisije da nastave rad s ciljem stvaranja i ubrzavanja reformi u pravosuđu BiH", te upozorio da bez progresa na planu vladavine prava, BiH neće moći dobiti status kandidata za članstvo u EU.

 

Foto:Arhiv

Izvor: