Praznik ćevapa, jagnjetinje i igara: Bh. građani hedonistički obilježavaju 1. maj

Međunarodni praznik rada u Bosni i Hercegovini predstavlja sve drugo osim priliku da se, u društvo počne konkretnije razgovarati o pitanju osnovnih radničkih prava.

Mnogobrojni bh. građani će u državi gdje je jedna od najvećih stopa nezaposlenosti u svijetu 1. maj „slaviti“ uz iće i piće tokom „skraćenog godišnjeg odmora“.

Glavnog 'krivca' za ovakav jedinstven fenomen obilježavanja 1. maja bh. građana na lokalnim izletištima uz jagnjetinu, piće i muziku, ili na nekoj od plaža hrvatskog primorja treba tražiti u prethodnom režimu, smatra profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić.

"Naime, u bivšoj Jugoslaviji se smatralo da su radnička prava u potpunosti zadovoljena, odnosno da je tadašnja zemlja bila radnička država i da se dosegao takav stepen prava i sloboda u radu - da se on mogao proslavljati više kao izlet ili neki privatni praznik", kazao je za Radiosarajevo.ba profesor Mujkić.

On smatra da u ovome treba tražiti i izvore hedonističkog načina proslavanja 1. maja u BiH.

„Ako sagledamo cjelokupnu situaciju i činjenicu da danas u državi sa ovolikom stopom nezaposlenosti, gdje polovina mladih ne radi, nema nikakvog oblika protesta i bunta, uveliko ilustruje koliko je dugogodišnja bh. besperspektivnost uticala na želju da se nešto promijeni“, rekao je profesor Mujkić.

U razgovoru za Radiosarajevo.ba, profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu istakao je kao Prvi maj u političkoj kulturi naše zemlje ne predstavlja ništa osim neradnog dana koji se koristi za izlete u prirodu i demonstraciju nacionalnog folklora.

"Ništa više od toga. Umjesto da se razumije dubina, politička i socijalna simbolika 1. maja, koji ustvari treba da posluži radništvu i drugima obespravljenima da demonstriraju, ali i da skrenu pažnju na vlastiti položaj“, zaključio je profesor Mujkić.

Izvor: