Naime, ako bi Apelaciono vijeće Suda BiH, koje će izvjesno odlučivati o žalbi Dodikovog pravnog tima, potvrdi odluku CIK-a, Narodna skupština RS-a bi mogla biti pred nezavidnim izborom.
Sličan problem je nastao 2007. godine
U slučaju da Dodik i pravomoćno ostane bez mjesta predsjednika RS-a, ponovo bi se pokazala praznina u Ustavu ovog entiteta koja je 2007. stvorila problem za entitet.
U Ustavu RS-a ne postoji odredba koja tretira scenarij u kojem entitet ostaje bez predsjednika. Kada je 2007. godine na mjestu predsjednika preminuo Milan Jelić, taj problem je riješen odlukom NSRS-a, kojom je kao v.d. predsjednik izabran Igor Radojičić.
Od tada, iako su imali dovoljnu
snagu da izmjene Ustav, političari iz RS-a nisu tretirali ovo pitanje, koje im je 18 godina kasnije ponovo došlo na vrata, ali u puno osjetljivijem trenutku.
Pravni stručnjak Milan Blagojević je u izjavi za Klix.ba rekao da je slučaj iz 2007. godine bio "djelomično ustavan."
"Kada postoji praznina u ustavu, postoji nešto što se u pravu naziva 'ustavni običaj.' Prema jednom od ovih običaja, NSRS ima pravo da 'pomogne', kao demokratski izabrana institucija, te da na određen način uskoči i riješi pitanje jer entitet mora imati predsjednika da bi normalno funkcionisao", naveo je Blagojević.
Međutim, kako kaže, protivustavno je bilo donijeti odluku da se za v.d. predsjednika izabere Radojičić.
"Iako su imali pravo da 'pomognu' i izaberu predsjednika u slučaju smrti, bez obzira na to što to pitanje ne tretira Ustav RS, morali su izabrati jednog od potpredsjednika, koje predsjednik ima pravo da ovlasti da preuzme njegove dužnosti u slučaju spriječenosti", dodao je Blagojević.
Dva izbora, oba su loša iz perspektive vlasti RS-a
Ako odluka Apelacionog vijeća ne bude pozitivna po Dodika, NSRS bi imala dvije opcije.
Jedna od njih je da ignorišu odluke pravosudnih i izbornih institucija BiH, te da Dodik, barem za njih, ostane predsjednik.
U tom slučaju, RS bi kao entitet ušao u potpuno bezakonje, a zakoni i ukazi koje bi potpisivao Dodik bili bi pravno ništavni, jer on, pred zakonima BiH, ne bi više bio predsjednik.
Iako su vlasti u RS-u, posebno u posljednjem periodu, više puta krenule u otvoreni sukob s ustavnim poretkom u BiH, ovo bi bio presedan i nosio bi potencijalne krivične sankcije za cijeli niz aktera.
S druge strane, NSRS može krenuti i u smjeru poštovanja odluka institucija BiH, te bi glasanjem izabrali novog predsjednika.
Ipak, u tom slučaju bi sami sebi "skočili u usta", jer su nakon prvostepene presude Dodiku Sud i Tužilaštvo BiH proglasili "neustavnim institucijama", te naveli da se njihove odluke neće provoditi u manjem bh. entitetu.
Naravno, odluka bi bila u skladu sa zakonom, posebno kada uzmemo u obzir da su zaključci kojim su ove institucije proglašene "neustavnim" van snage stavio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Pri tome, odluka da se izabere novi predsjednik bila bi, prateći narativ kojeg provode SNSD i njihovi partneri, "izdaja Dodika i Republike Srpske", iako je riječ o savršeno normalnom procesu provođenja zakona.
Kojim putem će krenuti NSRS?
U svakom slučaju, ova situacija zavisi od odluke Apelacionog vijeća. Blagojević smatra da će odluka biti nepovoljna po Dodika.
"Nemoguće je da žalba bude usvojena, jer bi uvažavanjem žalbe građanski dio Apelacionog vijeća poništio odluku krivičnog, što se ne može desiti", stava je Blagojević, koji je još dodao da Dodikov pravni tim "nema argumenata" po ovom pitanju.
U tom pogledu, na vrata NSRS-a će uskoro pokucati odluka koja će im odlučiti daljnje djelovanje. Ignorisanje odluka institucija BiH vodi entitet, samim tim i kompletnu državu, u potpunu ustavnu krizu. Poštovanje odluka, s druge strane, bit će zakonit i sasvim očekivan potez u normalnim uslovima.
Nažalost, "normalni uslovi" se ne mogu povezati u istoj rečenici s NSRS i vlasti u RS-u.
