Pred parlamentarcima prijedlog - jedan predsjednik i premijer BiH

Jedan predsjednik
Jesu li u Bosni i Hercegovini moguće ustavne promjene, koje se često zagovaraju u javnosti? Prvi test bit će 9. decembar, kada će se pred državnim parlamentarcima naći prijedlog izmjena Ustava, poznatiji kao aprilski paket, a koji predlaže SDP. Ako je suditi prema prvim reakcijama predsjednika SNSD-a Milorada Dodika takve incijative su neprihvatljive. Izmjenama se predlaže jedan predsjednik države, ali i dužnost premijera BiH.

 

Prema prijedlogu SDP-a, Predsjedništvo BiH bilo bi sastavljeno od predsjednika i dva potpredsjednika. Kandidati bi bili "direktno izabrani članovi Parlamentarne skupštine BiH", koje bi nominiralo 20% članova Doma naroda i 10% članova Predstavničkog doma. Ojačala bi se uloga državnog parlamenta, ali i broj broj izabranih zvaničnika. U Predstavničkom domu broj delegata bio bi povećan sa 42 na 87, u Domu naroda sa 15 na 21. Dvije trećine u Predstavničkom domu bile bi birane iz Federacije BiH i jedna iz Republike Srpske, neposredno na izborima, pri čemu bi tri mjesta bila garantovana predstavnicima ostalih. BiH bi dobila premijera i vladu. Ovo jeste aprilski paket uz korekciju koji rješava presude Suda u Strazburu, pojašnjava predlagač Saša Magazinović.

Aprilski paket oborili su, podsjetimo, Stranka za BiH i HDZ 1990, odnosno Mehmed Žilić iz SDA, koji je mimo stranke glasao protiv, te Sead Avdić, koji je napustio SDP BiH. Jedini srpski poslanik koji je glasao protiv bio je bivši lider Srpske radikalne stranke “Dr Vojislav Šešelj” Mirko Blagojević.

Haris Silajdžić godinama kasnije u Pressingu N1 kazaće kako je glavni problem bilo entitetsko glasanje jer ono favorizira zastupnike iz Republike Srpske u državnom parlamentu.

Paket ustavnih promjena iz aprila 2006. godine, tzv. aprilski paket bio je posljednji reformski pokušaj preuređenja BiH. Nakon ovog dokumenta Ustav BiH promijenjen samo jednom, i to u vezi s Brčko distriktom.

Analitičari se slažu kako je danas nezamislivo da se sprovede i manji dio ustavnih reformi koje su ostalo pretpostavljale i uvođenje Vrhovnog suda, davanje dijela nadležnosti državi u oblasti poljoprivrede i lokalne uprave, te pune nadležnosti u dijelu međuentitetskog transporta, ali i evropskog puta BiH.

Propast aprilskog paketa, slažu se analitičari, bila je prekretnica u načinu angažovanja međunarodne zajednice. Bio je to prije svega američki projekat, nakon čije propasti su se Amerikanci povukli iz dnevne politike u BiH. 

Izvor: