Manifestacija "17. maj – Dan rijeke Une" započela je 12. maja u Bihaću, a do danas je organizirano mnoštvo događaja. Organizator manifestacije je Udruženje “Unski smaragdi”, koje obilježava 40 godina postojanja.
Genetski kod
U razgovoru za "Avaz" Amarildo Mulić, predsjednik "Unskih smaragda", osvrnuo se na značaj rijeke Une, ali i na to koliko se brinemo za ovaj prirodni dragulj. kazavši kako je ova sedmica pravi festival ekologije na ovim prostorima.
- Živimo, posebno u zadnjih desetak godina, u stalnim izazovima kada je u pitanju zaštita i čuvanje, ne samo rijeke Une, nego svih naših prirodnih vrijednosti u BiH. I rijeka Una za nas Krajišnike posebno je značajna. Ne samo zbog emotivnog i genetskog koda, nego značajna je sve više i kada je u pitanju ekonomski razvoj. Pokojni Boško Marjanović, koji je osnivač „Unskih smaragda“, koji su osnovani 17. maja 1985. godine, zajedno s grupom entuzijasta, prepoznali su potrebu i značaj zaštite i čuvanje prekrasne rijeke Une i cjelokupnog unskog sliva na ovim prostorima iz razloga da takav biser, ne samo zbog ljepote, nego posebnih vrijednosti, univerzalnih, rekao bih, treba sačuvati i stavljati u funkciju razvoja onog održivog razvoja, održivog turizma, ekološkog turizma. Moramo se ponašati i koristiti prirodu, pogotovo te blagodati i prirodne ljepote koje su ovdje na svakom koraku, veoma odgovorno i senzibilno, na takav način da ustvari zaštitom očuvanja prirodne vrijednosti imamo šansu za razvoj razvoja održivog turizma - kazao je Mulić.
Smatra da su upravo to i pokazali kroz 15-tak godina od kad su Nacionalni park počeli razvijati i gdje je na bazi razvoja Nacionalnog parka uspostavljeno zaštićeno područje.
- Došlo je do ekspanzije razvoja turizma na novim prostorima. Turizam kao privredna grana je postao možda i najznačajnija privredna grana na području Bihaća i USK. Ali međutim to je donijelo i određene negativnosti u smislu da imamo dosta narušavanja, odnosno devastacije prirode, prvenstveno devastacije obala rijeke Une pa i korita rijeke Une. Najviše tu mislim na nelegalnu divlju gradnju koja sve više uzima maha, ne samo na rijeci Uni nego i na drugim rijekama, i gdje pojedinci koriste slabost institucija ili nečinjenje institucija da preveniraju, zaštite i spriječe takve nelegalne aktivnosti - istakao je Mulić.
Dodao je da kroz građanski aktivizam, za koji kaže da nije u zadnje vrijeme toliko jak u BiH, trebamo da ustvari utječemo i vršimo pritiske na donosioce odluka da rade svoj posao.
Pred velikim smo izazovima
- Poruka povodom 40 godina postojanja i rada „Unskih smaragda“ je ta da nema mjesta hidrocentralama na rijeci Uni, da ne treba Unu čuvati od ljudi nego da treba ljude učiti da čuvaju Unu, kao filozofska misao i vodilja „Unskih smaragda“. Mi se zalažemo za to da su naše rijeke javno dobro i da je vrijeme da institucije nadležne za sprovođenje, preveniranje, zaštitu vrijednosti, pa i onih nepopularnih mjera kada su pitanju sankcije, počnu funkcionisati u pravom smislu riječi. Da ustvari institucije funkcioniraju na način kako to i na zakoni nalažu. Pogotovo u oblasti zaštite prirode i zaštite čuvanja okoliša. Pred velikim smo izazovima, posebno u ovoj narednoj dekadi kada je u pitanju upravo borba za zaštitu naših vrijednosti. Ukoliko dođe do stihijskog odnosa institucija prema toj oblasti, nažalost, počet ćemo da gubimo te vrijednosti i da ustvari imamo kontraefekat u smislu da ćemo sve više gubiti posebnost i značaj, i u ekonomskom i u turističkom smislu, jer ljudi dolaze da vide još uvijek one oaze koje su skoro netaknute. Vidjeli smo i prošle godine da nije to samo slučaj u Bosni i Hercegovini nego i u susjednoj Republici Hrvatskoj s obzirom na to da je rijeka Una i prirodna i administrativna granica u velikom dijelu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Imali smo veliku kampanju gdje se javnost digla i uspjeli smo zaustaviti u susjednoj Republici Hrvatskoj gradnju unutar vodozaštitnog pojasa odnosno područja izvorišta rijeke Une. Imamo i napad na Štrbački buk sa hrvatske strane što je u medijima veliku pažnju izazvalo.
Imamo stalnu i možda i najveću prijetnju, ne samo za Unu nego za cijelokupni unski sliv i šire područje, a to je namjera susjedne Republike Hrvatske da 500 metara od rijeke Une, od granice Bosne i Hercegovine, uspostavi skladišni nuklearni radioaktivni otpad u općinu Dvor na Uni, na Trgovskoj gori u bivšoj kasarni Čerkezovac. To je već u pododmakloj fazi - naglasio je Mulić.
Ističe da institucije države BiH treba da se bave konstantno, svakodnevno s tim problemom i da ima inicijativa, a ne da se time bave samo ad hoc.
