Promovisan roman o prijedorskim logorima Omarska i Manjača

U organizaciji Književnog kluba "Isak“ koji djeluje pod okriljem Centra za kulturu, u Goraždu je promovisana knjiga "Deseta vrata pakla“ autora Rezaka Hukanovića, prenosi Fena.

Riječ je o autobiografskom romanu koji govori o prijedorskim logorima Omarska i Manjača u kojima je i autor proveo šest mjeseci, izložen najgorim fizičkim i psihičkim torturama.

Promotor knjige bila je članica književnog kluba Enisa Hrelja, a o romanu i najtežim mjesecima provedenim u logorima govorio je sam autor kojem je dobrodošlicu u grad na Drini poželio i novoimenovani ministar za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport BPK Arman Bešlija.

Pisac i novinar Rezak Hukanović istakao je da je knjiga "Deseta vrata pakla“ potresno svjedočanstvo teško za čitanje, ali da je istina o prijedorskim logorima smrti.

- Knjiga je teška za čitanje, ali važna mi je istina o događajima u Omarskoj i Manjači, dva najpoznatija logora vojske Srba u kojima sam proveo šest mjeseci. Najteže mi je palo što je tri mjeseca uz mene u logoru proveo i moj tada 16-godišnji sin koji je kasnije pušten kući. Ova knjiga je podsjetnik na sve što se dešavalo, posveta svim mojim sapatnicima i pouka budućim generacijama - kazao je Hukanović.

Ovaj pisac iz Prijedora, gdje i danas živi, do sada je objavio sedam knjiga, šest zbirki pjesama i roman "Deseta vrata pakla“.

U njemu autor otvoreno piše o zločinima i zločincima, navodeći njihova imena i prezimena. O tome je tri puta svjedočio pred Međunarodnim sudom u Haagu ali i pred Sudom BiH i suočavao se oči u oči sa zločincima.

I sama knjiga ''Deseta vrata pakla'' je bila važan svjedok u Haagu. Autor se vodio isključivo činjenicama i zbog toga ni jedan podatak naveden u romanu o počinjenim zločinima u ovim logorima nije nikada do sada negiran.

-Istina je jedina imenica koja nema množinu i ne postoje dvije istine - poručio je autor.

Roman je najprije preveden na norveški, a potom turski i engleski jezik. Samo u Americi i Velikoj Britaniji štampan je u tri izdanja. Predgovor za ovaj roman pisao je nobelovac Elie Wiesel, borac za ljudska prava, koji je i sam bio u logoru u Drugom svjetskom ratu.