28 Mar

PROTIV EKONOMSKE LOGIKE: Fikret Abdić najavio program ekonomskog razvoja Velike Kladuše kroz razvijanje javnih preduzeća

U svom prvom javnom obraćanju u ulozi opštinskog načelnika, Fikret Abdić je najavio program ekonomskog razvoja Velike Kladuše kroz razvijanje javnih preduzeća. Kako njegovu ideju komentarišu ekonomski stručnjaci?Predstavljajući osnove svog programa rada i prijedlog budžeta Opštine Velika Kladuša za ovu godinu, kontroverzni biznismen i političar Fikret Abdić se u ponedjeljak po prvi put obratio Opštinskom vijeću Velike Kladuše, ali i javnosti, u ulozi opštinskog načelnika. Govorio je najviše o ekonomiji, prezentiravši neobičnu viziju lokalnog ekonomskog razvoja u čijoj osnovi je otvaranje novih djelatnosti i radnih mjesta u javnim preduzećima.Abdić je rekao da je stanje u toj opštini vanredno te da takvo stanje zahtijeva vanredne mjere, a vanredne mjere vanredan rad. Koncept ekonomskog oporavka opštine on će se bazirati na razvijanju poslovanja javnih preduzeća, a već ove godine kroz budžet je predviđeno ulaganje više od dva miliona maraka za otvaranje novih djelatnosti u javnom komunalnom preduzeću. Smatra da će proširenje djelatnosti ovog preduzeća na proizvodnju i trgovinu dovesti do zapošljavanja nekoliko stotina radnika već tokom ove godine. Za početak je u planu otvaranje fabrike namještaja, poljoprivrednih apoteka i prodavnica u ruralnim naseljima, pokretanje vlastite građevinske operative, a nešto kasnije i prehrambene industrije.Opozicioni vijećnici u Opštinskom vijeću nisu bili oduševljeni Abdićevim programom rada i vizijom razvoja. Njihove zamjerke najčešće su se odnosile na to da su osnove trogodišnjeg programa napisane površno na svega devet stranica te da mu nedostaje akcioni plan, odnosno da realizacija programa nije mjerljiva. Abdića su iz opozicije upozorili da bi njegova vizija razvoja opštine temeljena na razvijanju javnih preduzeća mogla ugroziti poslovanje privatnih poduzetnika, stvarajući im nelojalnu konkurenciju. Odgovario im je da se kroz razgovore s lokalnim poduzetnicima uvjerio kako niko od njih nije spreman da uđe u značajnije investicije jer na tržištu ne vide mogućnosti i prostor za razvoj te da je zbog toga izabrao ovakav pristup.Zanimalo nas je kako ovu Abdićevu ideju komentarišu ekonomski stručnjaci i analitičari, koji politički i interesno nisu vezani za područje Velike Kladuše? Da li je u današnjim uvjetima u Bosni i Hercegovini moguće koncipirati lokalni razvoj ulaganjem budžetskih sredstava u javna preduzeća? Cenić: S kojom radnom snagom, kojim tehnologijama, kojim znanjem i kojim proizvodima?"Ne može", odgovara ekonomistkinja Svetlana Cenić i pojašnjava: "Jednostavno zato što ne postoje znanja, ne postoji dovoljni stimulans da se ljudi zaposle. Šta dobijate? Dobijate nekvalifikovanu radnu snagu u takvim preduzećima jer kvalifikovana snaga je više pokretljiva i odlazi. Prema tome, moje pitanje načelniku, uz svo uvažavanje njegovih dobrih namjera, je s kojom radnom snagom, kojim tehnologijama, kojim znanjem i kojim proizvodima misli pokretati takva preduzeća", postavlja pitanje Cenić.Ona ističe da postoji nekoliko problema kada je u pitanju otvaranje novih djelatnosti u sklopu javnog komunalnog preduzeća, a prvi od njih je prelijevanje. "Imamo neefikasna javna preduzeća koja ne mogu da se izbore s naplatom, sa boljim uslugama, sa cijenom, i onda se na to otvara proizvodnja. Hoće li to i bilansno i na sve druge načine biti odvojeno? Ako je odvojeno, onda je to zasebno preduzeće", kaže naša sagovornica.Ostali problemi sa kojima se nije lako uhvatiti u koštac su tržište, novi proizvod, kvalifikovana radna snaga i sirovine. Cenićeva to na primjeru proizvodnje namještaja objašnjava ovako: "Znate da je ustavni sud u tom kantonu oborio zakon o šumama, da se vodi spor i beskrajna bitka i da je to jedna od rak rana tog kantona. Kako će se riješiti pitanje dobijanja sirovine, s kojim parama će uložiti u sirovinu, ko razvija novi proizvod i posebno gdje je tržište, ko će to kupovati? S obzirom na malu kupovnu moć u BiH, izvoz neću ni da spominjem, onaj ko ima pare taj bira što hoće da uzme i taj postavlja uslove. Znači, mora postojati itekako konkurentnost tog proizvoda da bi se neko odlučio da ga uzme. Primoravati druga javna preduzeća da oni kupuju te proizvode pa se vrtimo u zatvorenom krugu znači kršenje Zakona o javnim nabavkama i direktno uplitanje i distorziju tržišta."Miljević: Tamo gdje je privatni sektor nerazvijen, lokalna zajednica treba preuzeti ulogu generatora razvojaS druge strane, ekonomski analitičar Damir Miljević mišljenja je da prakse iz zapadnih zemalja pokazuju kako je moguće zasnivati lokalni ekonomski rast kroz stvaranje novih vrijednosti u javnim preduzećima. "Mi smo ovdje svi opterećeni lošim politikama i partijskim nepotizmom pa zato smatramo da neke normalne stvari, kao što je situacija u kojoj državna preduzeća posluju uspješno, ovdje ne mogu proći. Tamo gdje privatni sektor ne vidi svoju šansu ili tamo gdje je slabo razvijen, lokalna zajednica može i treba preuzeti ulogu generatora razvoja", odgovara Miljević.
Abdić smatra da javna preduzeća mogu biti nosioci ekonomskog razvoja
On smatra da javna preduzeća mogu biti nosioci ekonomskog razvoja, jer je njihov zadatak da stvaraju novu vrijednost bez obzira na to ko je vlasnik kapitala, te da ne moraju nužno biti nelojalna konkurencija privatnim preduzećima koja se bave istim djelatnostima. "Ukoliko svi budu poslovali pod istim uslovima uticaj bi trebao biti pozitivan sa stanovišta konkurencije, jer će konkurencija dovesti do toga da se svi više trude i bolje posluju", kaže Miljević za Deutsche Welle.Svetlana Cenić se slaže da je konkurencija na tržištu dobra ukoliko svi imaju jednake stratne pozicije i jednake uslove, ali... "Ako će neko bit favorizovan, a to već imamo na sceni, samo zato što je javno preduzeće, pa imamo bolje plate nego u privatnom sektoru, bolje uslove nego u privatnom sektoru, onda je to ponovo distorzija tržišta i tržišnih mehanizama, stavljanje u podređen plan privatnog sektora i njegova daljna degradacija", upozorava ona.Pašalić: Gdje nema privatnog kapitala, nema ni efikasnosti, ima samo političkog uhljebljavanjaIsmet Pašalić, ekonomski analitičar iz Bihaća i bivši generalni direktor Privredne komore Unsko-sanskog kantona smatra da nije moguće temeljiti ekonomski razvoj na poslovanju preduzeća koja nisu u privatnom vlasništvu. "Javna preduzeća su generalno monopolska i ona ne mogu obezbijediti ekonomski rast i zapošljavanje, osim političkog uhljebljavanja, a to nije dobro. To je generalno tako. Gdje god nema privatnog kapitala, tu nema efikasnosti. Ima samo političkog uhljebljavanja, zadovoljenja nekih ličnih interesa od kojih građani nemaju previše koristi", kaže Pašalić. On ističe da nije dovoljno upoznat s lokalnim prilikama u Velikoj Kladuši, ali je model  koji je kladuški načelnik prezentovao prevaziđen svugdje u svijetu. "To  je socijalistički sistem koji je propao zbog toga što se uvijek vodio kriterijima koji nisu ekonomski", zaključio je naš sagovornik.Fikret Abdić je rekao kako je svjestan kako će njegovi planovi naići na otpor i kritike, ali i da ga to ne zanima previše. "Mene interesuju samo oni ljudi kojima je ubijena nada da se ovdje može raditi i od svog rada živjeti", kazao je Abdić i dodao kako se nada da će nova zapošljavanja barem malo smanjiti iseljavanje Kladuščana.Svetlana Cenić, međutim, upozorava da nova zapošljavanja u javnom sektoru ne znače i otvaranja novih radnih mjesta. "Radno mjesto ne znači privući tri stolice uz stol, primiti nove radnike i tretirati to kao novo radno mjesto. Novo radno mjesto i u ekonomskoj teoriji i praksi je novi proizvod. Sad, ja bih voljela da znam koji to novi proizvod i ko će razviti novi proizvod što se tiče proizvodne djelatnosti javnog komunalnog preduzeća? Zato sam vrlo skeptična i na vrijeme upozoravam na ono što se može desiti", zaključuje sagovornica Deutsche Wellea.  (Izvor: dw.com)
0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top