OTKAKO je krenula invazija Rusije na Ukrajinu, u brojnim su medijima i na društvenim mrežama problematizirali psihološki profil i mentalno zdravlje ruskog predsjednika Vladimira Putina kao moguće ključeve za razumijevanje odluka i poteza koje povlači službena Moskva.
U hrvatskim i stranim medijima u posljednjih se mjesec dana moglo pročitati štošta na tu temu: da je Putin poremećen i nepredvidiv, da je psihopat koji dobiva emocionalno zadovoljstvo od krvoprolića u Ukrajini, da pati od Hubrisova sindroma svojstvenog ljudima na pozicijama vlasti i moći, da je sklon paranoji poput Staljina, da na njegovu psihu utječu steroidi koje možda uzima zbog raka, da možda ima psihičkih problema zbog dugog covida, da pati od velikih promjena u raspoloženju i ponašanju itd.
Čak su i neki političari, poput Angele Merkel, ustvrdili da se Putin u posljednje vrijeme jako promijenio. Neki mediji su, pak, objavili iscrpne Putinove psihološke profile. U neku ruku to je razumljivo jer javnost, prestravljena mogućnošću da bi neki Putinov potez mogao uzrokovati treći svjetski rat, želi znati koliko ga može smatrati uračunljivim.
S druge strane, stručnjaci upozoravaju da je pretjerano psihologiziranje Putina, a time neizravno i rata u Ukrajini, zapravo banaliziranje invazije i stradanja Ukrajinaca. Ono također ponižava ljude s pravim problemima mentalnog zdravlja i infantilizira javnu raspravu o ozbiljnim stvarima.
Konačno, svođenje uzroka rata na psihološke probleme jedne osobe svojevrsno je ekskulpiranje Putina i Rusije za strašne zločine koji se zbivaju u Ukrajini, ali i zapadnih političara za neadekvatne ili čak blatantno krive procjene i poteze povučene u prošlosti.
Rat u Ukrajini nije od jučer. Rusija je to cijelom svijetu jasno demonstrirala još 2014. kada je okupirala Krim. Ona u Ukrajini ima goleme geostrateške i ekonomske interese. Također je jasno da Putin u tom ratu nije sam – nije baš plauzibilno vjerovati da je invazija na Ukrajinu rezultat agresivnog impulsa jedne osobe koja je skrenula, da jedan čovjek, makar i diktator, sam može voditi složenu invaziju bez suradnje drugih koji su u njoj zbog moći, novca, prestiža ili nekih drugih motiva i interesa.
Putin ne ratuje sam protiv Ukrajine
Mnogi psiholozi u svijetu i u Hrvatskoj upozorili su da je proglašavanje Putina luđakom banaliziranje rata.
Helena Rašić, voditeljica psihološkog savjetovališta Bura u Zagrebu, kaže da je na početku rata jedan njezin kolega podijelio meme na kojem je pisalo otprilike ovo: "Muškarci će doslovno započeti invaziju da izbjegnu odlazak na terapiju."
"Rekla sam mu zašto to smatram štetnim, posebno kad dolazi od stručnjaka za mentalno zdravlje", kaže za Index Rašić.
