Rastuće cijene energije, političke odluke o gasu i neizvjesna budućnost velikih projekata sve češće guraju građane Bosne i Hercegovine da razmišljaju o vlastitim rješenjima. U takvom kontekstu, priča o solarnim panelima više nije samo ekološka tema, već pitanje kućnog budžeta i energetske sigurnosti.
Energetski analitičar Almir Muhamedbegović u razgovoru za Forbes BiH naglašava da se ključne odluke i dalje donose na političkom nivou, ali da istinska promjena može doći „odozdo“, od samih građana.
„Sama demokratizacija proizvodnje električne energije, znači proizvodnja električne energije od potrošača je jedan od ispravnih pravaca gdje se treba kretati“, kaže Muhamedbegović.
Na papiru, zakonski okvir već postoji. Entitetski zakoni o obnovljivim izvorima energije, usvojeni u Republici Srpskoj 2022. i u Federaciji BiH 2023. godine, omogućavaju građanima da sami proizvode električnu energiju putem solarnih panela, koriste je za vlastite potrebe i višak vraćaju u mrežu. Taj višak bi se, prema propisima, trebao poravnavati sa snabdjevačem, bilo kroz umanjenje računa ili druge modele obračuna.
Ipak, praksa pokazuje drugačiju sliku.
„Radi se o inertnosti, da ne kažem otporu javnih elektroprivreda u Bosni i Hercegovini koji tu demokratizaciju vide više kao konkurenciju, a ne kao nešto što će im pomoći“, ističe Muhamedbegović.
Javne elektrodistribucije, koje djeluju pod kontrolom entitetskih vlada, često usporavaju procese izdavanja dozvola ili priključenja na mrežu. Formalno se pozivaju na tehnička ograničenja i procedure, ali suštinski problem, kako upozoravaju stručnjaci, leži u nespremnosti sistema da se prilagodi modelu u kojem građani postaju i proizvođači, a ne samo potrošači.
Za same građane, ulaganje u solarne panele znači pokušaj da se smanji zavisnost od sistema koji je podložan političkim i tržišnim pritiscima. Muhamedbegović podsjeća da takav model ima i vrlo konkretnu prednost:
„Ako na krovu svoje kuće postavite solarnu elektranu, vi nemate distributivne gubitke jer ono što proizvedete to i potrošite.“
U širem kontekstu, ova tema se direktno naslanja na pitanje energetske sigurnosti zemlje. Dok se na državnom nivou vode rasprave o gasnim interkonekcijama i zavisnosti od međunarodnih partnera, uključujući Sjedinjene Američke Države i Hrvatsku, građani kroz obnovljive izvore dobijaju rijetku priliku da dio te zavisnosti smanje.
„Dok god nemate svoje resurse i kontrolu nad infrastrukturom, vi zavisite od nekog drugog“, upozorava Muhamedbegović.
Upravo zato, razvoj solarne energije na nivou domaćinstava ima i širi značaj od pukih ušteda na računima. Riječ je o modelu koji u Evropskoj uniji funkcioniše već decenijama, ali u Bosni i Hercegovini još uvijek nailazi na administrativne i institucionalne prepreke.
Potencijal postoji, zakoni su doneseni, ali između ta dva nivoa i dalje stoji sistem koji se sporo mijenja. Za građane koji razmišljaju o solarnim panelima, to znači da osim investicije moraju računati i na strpljenje u suočavanju s procedurama koje tek treba da prate energetsku tranziciju
Izvor poslovne.ba - Mersa Sejfic-Mujanovic
Foto: Ilustracija
