Načelnik Sanskog Mosta Faris Hasanbegović: Dobrog radnika danas možete zadržati samo dobrom platom

Općina Sanski Most jedna je od lokalnih zajednica koja se možda ne eksponira toliko u javnosti, koje nema toliko u medijima, ali koja zahvaljujući trudu i zalaganju svojih građana ostvaruje izuzetno dobre rezultate. Kada je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena, među vodećim je općinama u BiH, ali ne zaostaje ni kada su u pitanju investicije, ali i olakšice koje nude investitorima. O svemu ovome razgovarali smo sa prvim čovjekom ove općine Farisom Hasanbegovićem.

Izvozno orijentirani

- Općinu Sanski Most kada je u pitanju privreda, možemo definisati kao izvoznu orijentiranu općinu koja bilježi dva puta veći izvoz od uvoza. Gledajući kroz brojke u 2017. godini, zabilježili smo uvoz od 28.615.048 KM, dok je izvoz bio 43.102.428 KM. Ovakvi rezultati nisu došli preko noći, iza njih je veliki rad te je i broj privrednih društava u Sanskom Mostu rastao iz godine u godinu, a samim tim je rastao i dalje raste i broj uposlenih, istakao je Hasanbegović.

Prema zadnjim podacima, u Sanskom Mostu je registrirano 636 privrednih subjekata i 630 obrta, a najviše su zastupljeni metaloprerađivačka i drvoprerađivačka industrija, prehrana i proizvodnja ALU i PVC stolarije.

- Metaloprerađivačka industrija je u najvećem usponu i razvoju i u toj industriji nalaze se najveći poslodavci u Sanskom Mostu. Jedna od njih je i kompanija Remus, riječ je o austrijskoj firmi koja proizvodi dijelove za automobile i koja trenutno ima oko 220 uposlenih. To je kompanija koja stalno radi na proširenju proizvodnih kapaciteta i cilj im je da dođu do 300 uposlenih. Također, dosta je firmi koje se bave CNC obradom metala, zavarivanjem, laserskom obradom. Ne smijemo zaboraviti ni tradicionalnu drvnu industriju, ali najveći napredak i najviše firmi se veže za metaloprerađivačku industriju, kazao je Hasanbegović.

Konstantan je i porast investicija u ovu općinu. Mada podaci o tačnom obimu investicija ne postoje, prema procjenama same Općine, u 2018. godini je bilo blizu 10 miliona KM investicija, s obzirom na to da su sve veće firme proširile obim proizvodnje, a tu je i jedna nova direktna strana investicija (HIK SM).

- Što se tiče investicija, preko 90 posto su investicije ljudi iz dijaspore koji su početni kapital ostvarili tokom rata izvan BiH, pa je stoga i struktura privrede uglavnom izvozno orijentirana (preko 155 posto pokrivenost uvoza izvozom), od stranih investicija uglavnom se radi o investitorima iz Njemačke, Austrije, Švicarske, koji su u Sanskom Mostu realizirali investiciju uz lobiranje ljudi porijeklom iz Sanskog Mosta, a koji su zaposleni u njihovim matičnim firmama izvan BiH, istakao je Hasanbegović.

On je ovom prilikom najavio otvaranje još jedne firme u aprilu, radovi su u završnoj fazi, a riječ je o investiciji koja je došla iz Njemačke.

- Investitor nije Bosanac, Nijemac je, ali u njegovoj firmi radi mnogo naših ljudi koji su ga povezali sa Sanskim Mostom. Riječ je o kompaniji koja bi u konačnici trebala imati oko 200 uposlenih i koja se bavi mehatronikom, kablovskim sistemima za željeznice i avioindustriji. Ono što je karakteristično za Sanski Most je da ljudi porijekom iz BiH koji žive i rade u nekoj od evropskih zemalja povezuju strane firme sa bh. firmama na način da one postaju kupci, dobavljači proizvoda koji se proizvode u BiH, naglasio je Hasanbegović, dodajući kako su građani sa ovog područja više okrenuti prema EU nego prema Sarajevu.

Da bi privreda funkcionisala na ovakav način, uzlaznom putanjom potrudila se i sama Općina koja je ponudila niz olakšica potencijalnim investitorima.

Neke od njih su: Mogućnost plaćanja u tri jednake šestomjesečne rate pri kupovini neizgrađenog građevinskog zemljišta u industrijskoj zoni Šejkovača, mogućnost plaćanja na rate svim fizičkim i pravnim licima troškova izdavanja građevinske dozvole čija vrijednost iznosi preko 30.000 KM, subjekti koji registruju obavljanje proizvodne djelatnosti na području općine oslobođeni su plaćanja takse za isticanje firme u prve dvije godine poslovanja, a u trećoj godini plaćaju iznos od 50 posto predviđene takse.

- Postoje zakonske obaveze koje se moraju ispoštovati i mi sigurno ne možemo, kao što se može pročitati da postoji u nekim općinama, izdati građevinsku dozvolu za jedan dan. To jednostavno nije moguće koliko god vi htjeli nekome da izađete u susret, ali je moguće na druge načine olakšati investitorima izgradnju firme, pokretanje biznisa, nova upošljavanja. Dobar primjer je ova firma koja će biti otvorena u aprilu. Investitor je došao, tražili su sastanak na kojem smo uvidjeli da je riječ o ozbiljnom investitoru, obećali smo svu pomoć sa naše strane, što smo i učinili, sve dozvole su nabavljene u najkraćem mogućem roku i evo nas pred otvaranjem firme, kazao je Hasanbegović.

Kada su u pitanju dalje beneficije, Hasanbegović je naglasio oslobađanje plaćanja rente, svih komunalija firmama koje zaposle preko 30 novih radnika.

- Također, Općina posljednje dvije godine realizira i preko 200.000 KM godišnje za poticaje za zapošljavanje. Prošle godine 18 firmi je povuklo subvencije u zapošljavanju, a mi smo postavili samo jedan uslov da plata ne može biti niža od prosječne plate u FBiH u januaru 2018, a ona je tada bila oko 862 KM i mi smo plaćali doprinose na tu platu, jer ne želimo da finansiramo minimalce. Prošle godine je u ovih 18 firmi preko 40 ljudi zaposleno, naglasio je Hasanbegović.

Konkurencija

Ovom prilikom je podsjetio i na podršku startupima kroz koju je prošle godine pet mladih ljudi koji su imali dobre ideje dobilo i pomoć da te ideje pretoče u biznis.

- Sve ove naše napore prepoznao je i UNPD, koji je tražio da nam bude partner ove godine u ovim našim projektima, kazao je Hasanbegović.

Istakao je da Općina ništa ne radi na svoju ruku, odnosno godišnje se održavaju četiri privredna savjeta i Općina osluškuje potrebe i traži mišljenje privrednika i poslodavaca, pa bi se kao rezultat ove saradnje uskoro mogla naći i olakšica u vidu subvencioniranja kamata na kredite privredi.

I Sanski Most, kao i druge bh. lokalne zajednice, ima problem sa radnom snagom, piše Oslobodjenje.

- Veze sa dijasporom u Sanskom Mostu su veoma jake i naša najveća konkurencija su Beč, München, brojni njemački, austrijski, švicarski gradovi koji u BiH, posebno u Sanskom Mostu imaju sestrinske firme i u stalnom su lovu na naše radnike. Znaju da su naši radnici obučeni, imaju potrebne vještine i mi ih pokušavamo zadržati platama. Možda su zbog toga primanja radnika u Sanskom Mostu nešto veća nego u drugim dijelovima BiH, ali dobrog radnika danas samo dobrom platom možete zadržati, nikako drukčije, poručio je Hasanbegović.