fbpx Raspad industrije u BiH: Sve je počelo od Babe i Agrokomerca

Raspad industrije u BiH: Sve je počelo od Babe i Agrokomerca

Home

Raspad industrije u BiH: Sve je počelo od Babe i Agrokomerca

Tema druge epizode serijala AJB “Raspad industrije u BiH”, u produkciji Centra za razvoj medija i analize, je Agrokomerc.


Od bune do Babe. Od mjenica do dionica. Od nastanka do nestanka. Zašto je nastao Agrokomerc? Kako je zaustavljen egzodus Krajišnika koji su bježali od neimaštine i sankcija zbog Cazinske bune?

“Jer voda teče kuda Babo reče”, uzrečica je iz tog doba.

Babo je onaj koji je davao sigurnost. Ime mu je Fikret Abdić. Kreator je Agrokomerca, čuda prehrambene industrije, kompanije koja je zapošljavala 13.000 radnika.

A onda je izbio požar.

“To je bio razlog da Duško Zgonjanin u Agrokomerc pošalje UDBA-u”, kaže Brano Miljuš, saradnik Hamdije Pozderca.

“Tako je počela ‘Afera 87'”, složit će se gotovo svi sagovornici.

Babo u zatvoru

Meta su bili Pozderci. Radnicima su nuđene Miloševićeve slike, Babo je završio u zatvoru.

“Do toga nije trebalo doći”, reći će tri decenije kasnije tadašnji sudija Rifat Konjić.

Hamdija Pozderac je umro. Fikret Abdić se vratio u Agrokomerc.

“Bio sam predsjednik Radničkog savjeta kada smo Fikreta vratili u Agrokomerc”, kaže Mirsad Veladžić, kasnije veliki protivnik krajiškog Babe.

Fadil Bihorac je dugogodišnji radnik Agrokomerca. Danas je predsjednik Nadzornog odbora te kompanije.

“Sve je bilo dobro dok Fikret Abdić od farme nije pokušao napraviti državu.”

Tako je nastala autonomija. Vrijeme u kojem su hale Agrokomerca postale logori, vrijeme u kojem su radnici postali zatočenici, a Babo zločinac.

“Agrokomerc je pomagao agresora”, kaže Bihorac.

A onda je došla Armija BiH i vojska nezaposlenih. Od predratnih 13.000 radnika Agrokomerca, na poslu je ostalo njih 150. Imovina u inozemstvu je izgubljena, a ona u Krajini devastirana. Preduzećem formalno upravlja stečajni upravnik, iako stečaj nije pokrenut. Direktor rukovodi, a nije upisan u sudski registar. Sudovi su nad halama upisivali dvostruke vlasnike i hipoteke na osnovu dugova iz nekog drugog vremena. Direktore je u kancelarije uvodila policija, a odvodila SIPA.

“Nisam kriv”, reći će Mujo Milak, bivši direktor Agrokomerca, optužen za kriminal u ovoj firmi.

“Koliki je kriminal, trebalo ih je u zatvoru završiti na desetine”, kaže Rifat Dolić.

Pravosuđe je opet zakazalo. Agrokomerc je na izdisaju. Ili možda ne? Nakon petnaest godina pilići su se vratili u halu Elezovići.

Brojni sagovornici

U ovom filmu govore: Mujo Milak, bivši direktor Agrokomerca, Fadil Bihorac, član Nadzornog odbora Agrokomerca, Mersad Hamidović, direktor Agrokomerca, Ibrahim Mujić, optuženik iz “Mjenične afere” i saradnik Fikreta Abdića, Ramo Hirkić, ministar privrede u vrijeme takozvane autonomije, Rifat Konjić, sudija iz afere “Agrokomerc”, Esad Šabanagić, novinar iz Velike Kladuše, Zlatko Balić, radnik Agrokomerca, Branislav Tapušković, advokat Hakije Pozderca, Brano Miljuš, saradnik Hamdije Pozderca, Mirsad Veladžić, bivši guverner USK-a i bivši radnik Agrokomerca, Muhamed Škrgić, saradnik Fikreta Abdića i predstavnik dioničara, Zlatko Dizdarević Buco, akademski kipar iz Velike Kladuše i autor spomenika Muji Hrnjici, Borislav Pristojković, nekadašnji logoraš i radnik Agrokomerca, Zlatko Beganović, čuvar napuštenih hala, i Senad Avdagić, radnik Agrokomerca.

“Centar za razvoj medija i analize”, u čijem sastavu djeluje on-line magazin Žurnal. Magazin Žurnal poznat je po svom TV serijalu “Afera”, dokumentarnih filmova o korupciji u BiH. Svi radovi dostupni su na YouTube kanalu ZurnalInfo. Filmovi “Vladar iz podzemlja” i “Terma” su dobitnici nagrade EU za istraživačko novinarstvo.

Avdo Avdić rođen je 11.08.1981. godine u Tuzli.

Diplomirao na Odsjeku za žurnalistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Prvi tekst objavio je u Jutarnjim novinama 2003. godine. Iste godine postao je dopisnik Oslobođenja iz Tuzlanskog kantona. U augustu 2005. godine dobio je treću nagradu za najboljeg dopisnika dnevnog lista Oslobođenje.

Ujesen 2006. godine prelazi na FTV, gdje postaje novinar Političkog magazina „60 minuta“. Društvo novinara BiH mu 2009. godine dodjeljuje nagradu za najbolje televizijsko istraživačko novinarstvo.

U maju 2012. godine imenovan je za urednika Informativnog programa FTV. Nakon što je razriješen, ujesen 2015. godine, postaje saradnik online magazina Žurnal, a kasnije i uposlenik Žunala. Koautor je priče o prodaji diploma u BiH, te autor priča o paravojnim formacijama u RS i djelovanju obavještajnih službi iz Hrvatske na teritoriji BiH.

Topic
Objavio: Ned, 26/05/2019 - 21:54

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top